| VERITAS - br. 11/2005 |
>[SADRŽAJ]< |
|
SVETI UZORI U VREMENU DOŠAŠĆA Majka vjere Kraj crkvene godine, kao što je vjernicima već dobro poznato, redovito je u drugoj polovici studenoga, kada Crkva slavi blagdan Krista Kralja svih stvorenja. Potom započinje nova liturgijska ili crkvena godina, a njezin početak obilježava vrijeme iščekivanja dolaska Kristova - došašće. Da je također i kraj građanske godine veoma blizu, naše čitatelje podsjetili smo već u prošlom broju lista priloženim zidnim katoličkim kalendarom za 2006. godinu. Kalendar je, kao i prethodnih godina, dar udruge "Vojska Bezgrešne", koju vam toplo preporučamo, a našem i vašem darovatelju od srca zahvaljujemo. Ujedno zahvaljujući toj našoj suradnji i suradnicima koji su angažirani u "Vojsci Bezgrešne" i mi smo svoje sadržaje obogatili s nekoliko stranica priloga o Gospi, o Bezgrešnoj Djevici Mariji. Na kraju jednoga i na početku novog razdoblja Crkva svakog vjernika na osobit način podsjeća na vječnost. Doziva mu u pamet da za kršćanina život ne završava smrću, nego da onda tek započinje - i to vječni život. Svi sveti i Dušni dan, te Krist Kralj godišnji su podsjetnici i pozivi na praktično življenje onoga što vjerujemo. To je ujedno i prigoda za ispit savjesti svjedočimo li svoju vjeru u uskrsnuće mrtvih u sredini u kojoj živimo, ili i na nas pogubno utječu razna vjerovanja i praznovjerni običaji, koji s Kristom i s kršćanstvom nemaju ništa zajedničko.
Pred nama je advent. Vrijeme došašća je četverotjedni vremenski period radosnog iščekivanje dolaska Gospodnjeg u našu sredinu, u našu povijest. Kristov dolazak među nas je trostruk: rođenjem u Betlehemu - činom kojim ulazi u našu povijest, silazi i dolazi na našu zemlju - Bog je postao pravim čovjekom; na kraju povijesti Bog će doći u sjaju i slavi nebeskoj; Bog nam dolazi i po sakramentima, kad ulazi u naša tijela i u naše duše. Upravo ovaj treći dolazak za sve nas osobno je najvažniji. Ne kaže se uzalud da nam ne bi ništa koristilo to što se Krist rodio u Betlehemu, da se svakodnevno ne rađa i u našim dušama, u našim srcima. Dani došašća su prigoda da se unutarnjim i izvanjskim obraćenjem očistimo od svojih grijeha, da se ispunimo ljubavlju prema Bogu, koju ćemo konkretno očitovati kroz ljubav prema bližnjemu. Tako čovjek u svom okruženju stvara svijet ljubavi i dobrote, odnosno najavljuje doba ostvarenja onih stvarnosti koje je Krist najavio kao buduća vremena.
Vodiči kroz vrijeme obnove i obraćenja srca su nam Isus i sveci. Od svetaca to su najprije starozavjetni proroci (čitamo nadahnute tekstove velikog proroka Izaije), zatim sv. Ivan Krstitelj, Božji miljenik koji povezuje starozavjetna iščekivanja i novozavjetna ostvarenja, a na osobit način evanđelisti. Posebno mjesto i u došašću zauzima Isusova i naša Majka Marija. Ona je Bogorodica, majka Isusa Krista, Spasitelja svijeta. Svojom bezgrešnošću slika je i poticaj cijeloj živoj zajednici vjernika i svakom pojedincu kako se trebamo pripraviti za Kristov slavni dolazak. Marija je svima i najveći uzor kršćanskog života, prva vjernica, kršćanka, Majka vjere, nade i ljubavi, svega što nam predstoji ostvariti još u ovom životu, da bismo zajedno mogli uživati i u vječnosti. |
||
>[SADRŽAJ]<