Temeljni kamen za crkvu položen je u tijeku svečanog misnog slavlja koje je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić. Tijekom slavlja u povorci su na oltar donošene knjige koje opisuju hrvatske mučenike od sv. Duje do bl. Stepinca, i to ne samo mučenike koji su od Crkve proglašeni takvima, nego i one za koje znamo i koje je narod prihvatio kao svoje mučenike, tj. za vjeru i dom. Tako su prinesene i monografije o mučenicima s cijeloga hrvatskog prostora (istarski, solinski, srijemski, sisački, sv. Stošija, Stepinac, Tavelić, Banjolučki martirologij, Širokobriješki mučenici, Bleiburg, Vukovar, Sve naše Dakse…), čime je ujedno utemeljena i Knjižnica hrvatskih mučenika.

Pokrovitelj projekta Crkve hrvatskih mučenika i Memorijalnog centra na Udbini je Hrvatski sabor, zajedno s Hrvatskom biskupskom konferencijom. Gospićko-senjska biskupija i Ličko-senjska županija pokrenule su inicijativu da se na Krbavi, gdje je 9. rujna 1493. u jednome satu ubijeno oko 10.000 branitelja, podigne jedan memorijalni centar i crkva na čast svim hrvatskim mučenicima, gdje će se častiti svi naši poznati i nepoznati velikani koji su na hrvatskom prostoru svjedočili ljubav prema Bogu i čovjeku. Potrebno je u toj budućoj crkvi razlikovati mučenike koje je kao takve Crkva proglasila, od onih koje je narod prihvatio pa će se stoga graditi na dvije razine: kripta i bogoslužni prostor. Kripta će biti svojevrsna "učionica hrvatske povijesti", gdje će mjesto naći poznati hrvatskih velikani, kao i svi oni koji su stradavali po raznim stratištima i križnim putovima. Kamen temeljac za Crkvu hrvatskih mučenika izvađen je iz nedavno otkopanih temelja krbavske katedrale, a blagoslovio ga je papa Ivan Pavao II. u Rijeci 8. lipnja 2003.

U jedinom euharistijskom svetištu u Hrvatskoj, u ludbreškom prošteništu Predragocjene Krvi Kristove, 4. rujna proslavljena je Sveta nedjelja, koja je u Godini euharistije okupila više od 30.000 hodočasnika. Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, zajedno s varaždinskim biskupom Markom Culejem i šezdesetak svećenika. U propovijedi je nadbiskup Barišić podsjetio kako je papa Ivan Pavao II. ovu godinu proglasio Godinom euharistije te se osvrnuo na vrijednost euharistijske pretvorbe kojom Krist trajno ostaje među ljudima. "Euharistija odgaja i hrani bračno i obiteljsko, narodno i društveno zajedništvo. Osposobljava za dijalog i otvara nas za potrebe drugih", istaknuo je u propovjedi nadbiskup Barišić i poručio: "Stoga danas s ovoga svetog mjesta, u duhu ekumenizma, htjeli bismo uputiti svim katolicima, braći pravoslavnima i evangelicima jednu molbu: posvjedočimo bogatstvo nedjelje i euharistijskog nedjeljnog slavlja svojim životom. O nama, kršćani, ovisi koliko ćemo i druge zainteresirati da bi vrednovali značenje i smisao nedjelje."

Euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu utemeljio je 1512. godine papa Leon X., odobrivši time javno štovanje relikvije Svete Krvi Isusove, nastale 1411. godine euharistijskim čudom pretvorbe vina u pravu krv za vrijeme mise u kapeli Sv. Križa u ludbreškom dvorcu Batthyany. Također, Hrvatski je sabor u Varaždinu 1739. donio odluku da se u Ludbregu u slavu Bogu podigne kapela kako pošast kuge ne bi uništila hrvatski narod. Kapela je podignuta tek 1994. godine, i od tada se euharistijska slavlja nakon svečane procesije s pokaznicom Presvete Krvi održavaju ispred zavjetne kapele Hrvatskog sabora.

U franjevačkom samostanu Rama-Šćit održani su 2. i 3. rujna Redovnički dani BiH, na kojima je sudjelovalo oko 160 redovnika i redovnica. Organizator Redovničkih dana bila je Konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica BiH. U Godini euharistije redovnice i redovnici raspravljali su o temama: "Redovništvo i euharistija" i "Žena, Marija, u Crkvi i euharistiji".

Konferencija viših redovničkih poglavara BiH od 1999. okuplja muške i ženske redovničke zajednice koje imaju svoja sjedišta na prostoru BiH. Tako su punopravni članovi i osnivači Konferencije dvije muške i četiri ženske redovničke zajednice. Članstvo u Konferenciji imaju i sve ostale redovničke zajednice, čiji članovi djeluju na prostoru BiH, a njihovo je sjedište u drugoj državi. Takvih zajednica ima četrnaest. Svrha konferencije je povezivanje i promicanje različitih redovničkih karizmi.

Ocjenjivački sud prihvatio je idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje zgrade Hrvatske biskupske konferencije, autora uglednoga arhitekta Nenada Fabijanića. Buduća zgrada HBK nalazit će se na Ksaverskoj cesti u Zagrebu, u blizini Apostolske nuncijature i Vojnog ordinarijata. U novoj zgradi bit će dvorane za zasjedanja HBK i radnih skupina, kapela, uredi Tajništva, ustanova i tijela, a predviđen je i prostor za stanovanje i smještaj, kako biskupa koji dolaze na zasjedanja, tako i stalno zaposlenih djelatnika u ustanovama HBK.

Oko milijun mladih i ostalih hodočasnika okupilo se 21. kolovoza na Marienfeldu kraj Kölna s papom Benediktom XVI. na središnjoj proslavi XX. Svjetskog dana mladih. Misno slavlje Papa je predvodio u koncelebraciji sa šezdesetak kardinala, osamstotinjak biskupa i oko deset tisuća svećenika. "S euharistijskim slavljem nalazimo se u Isusovu 'času', o kojemu govori i Ivanovo Evanđelje. Po Euharistiji taj njegov 'čas' postaje naš čas, nazočnost među nama", rekao je Papa na početku svoje propovijedi, koju je naizmjence izgovorio na njemačkom, engleskom, francuskom, španjolskom i talijanskom jeziku, zaključivši ipak na svome materinskom njemačkom. Veći dio svoje propovijedi Benedikt XVI. posvetio je tumačenju otajstva Euharistije, budući da je upravo u tijeku Godina euharistije, te je u tom smislu posebno istaknuo teološki vidik poklonstva i sjedinjenja s Kristom u Euharistiji. Mlade je potaknuo na zauzet kršćanski život koji iz euharistije proistječe. Prije svega to se odnosi na jedinstvo, na međusobno opraštanje i na zauzimanje za druge.

Na susretu s izaslanstvom muslimanskih zajednica u Njemačkoj, u sklopu svog boravka u toj zemlji, tijekom proslave Svjetskog dana mladih, papa Benedikt XVI. pozvao je kršćane i muslimane na zajedničku borbu protiv terorizma. Sveti Otac je izrazio zabrinutost zbog sve prisutnijeg terorizma, napomenuvši kako je siguran da time izražava i mišljenje muslimana. Terorističke akcije neprestano se ponavljaju u različitim dijelovima svijeta, šireći smrt i razaranje. Oni koji ih kreiraju i planiraju očito žele zatrovati naše odnose. Služe se svakim sredstvom, čak i religijom, kako bi se suprotstavili svakom nastojanju za mirni, pravedni i spokojni zajednički život. Terorizam, bez obzira otkuda dolazi, perverzna je i okrutna odluka koja prezire pravo na život i razara same temelje društva, upozorio je Benedikt XVI. Ako nam zajedno uspije iskorijeniti mržnju iz srca, suprotstaviti se svakom obliku netolerancije i činu nasilja, zaustavit ćemo val okrutnog fanatizma koji ugrožava živote mnogih i onemogućava napredak mira u svijetu - poručio je Papa muslimanima.

Brat Roger, utemeljitelj međunarodne ekumenske zajednice u francuskome gradu Taizeu, ubijen je 16. kolovoza, u tijeku večernje molitve na kojoj je sudjelovalo oko 2.500 vjernika. Ubojstvo je, prema izvješćima svjetskih agencija, počinila 36-godišnja umno poremećena Rumunjka, trima ubodima nožem. Vijest o ubojstvu Frere Rogera posebno je bolno odjeknula na Svjetskome danu mladih u Kölnu tim više što je Brat Roger izrazio želju da sudjeluje na njemu i što je poznato da je čitavoga svog bogatog kršćanskog i ekumenskog djelovanja posebnu brigu posvetio mladima.

Brat Roger ekumensku je zajednicu u istočnoburgundskome mjestu Taizeu osnovao 1940. godine. U napuštenoj kući počeo je svoje veliko djelo tihoga kršćanskog svjedočenja da je jedinstvo moguće. Oko sebe je okupio brojne ekumenske zaljubljenike, kako protestante, tako i katolike i članove ostalih kršćanskih zajednica, koji su svoje djelovanje usmjerili mladima, usađujući u njih potrebu pomirenja i kršćanskog jedinstva. U Taize, čiju ekumensku zajednicu danas čine braća iz 25 zemalja, hodočastile su stotine tisuća mladih iz čitavog svijeta. Posebno su postala poznata novogodišnja svjetska okupljanja mladih po europskim metropolama.

Više od 400 sudionika iz 98 zemalja, među kojima i oko stotinjak biskupâ, sastat će se od 14. do 18. rujna u Rimu, na međunarodnome biblijskom skupu na temu "Sveto pismo u životu Crkve". Susret je organiziran u povodu 40. obljetnice objavljivanja saborske konstitucije "Dei Verbum", a pod pokroviteljstvom Katoličkoga biblijskog saveza i Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana.