U zavjetnom svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, 3. rujna uoči "Svete Nedjelje" otkrivena je i svečano blagoslovljena nova devet metara duga freska koju je izradio akad. slikar Marijan Jakubin. Umjetničko djelo polazi od aluzije na Isusovu posljednju večeru, ali je u stvari prikazana Isusova gozba u Kraljevstvu nebeskom, s naglaskom na Isusovoj Predragocjenoj krvi, čiji je ludbreški relikvijar prisutan na gozbi i na kojega Isus svraća pozornost.

Originalnost freske je u tome što je umjesto apostola umjetnik za Isusovim stolom naslikao hrvatske svece, blaženike i kandidate oltara, pribrojivši im i druge hrvatske duhovne velikane, kao i one koji su povezani s Hrvatima. Posebno je zanimljivo što je umjetnik na mjesto sv. Petra stavio lik bl. Alojzija Stepinca, a na mjesto apostola sv. Ivana, odmah uz Isusa, stavio je lik bl. Ivana Merza, čime se željela istaknuti čistoća njegove duše, poput one apostola Ivana, i njegova velika euharistijska pobožnost. Freska je naslikana na središnjem apsidalnom zidu iznad glavnog oltara.

S desne strane na freski nakon bl. Ivana Merza nalaze se sv. Marko Križevčanin, sv. Nikola Tavelić, o. Ante Antić, bl. Augustin Kažotić, bl. Marija Propetoga Isusa Petković i bl. Gracije iz Mula. S lijeve strane uz bl. Alojzija Stepinca naslikani su kardinal Franjo Kuharić, sv. Leopold B. Mandić, bl. Ozana Kotorska, o. Vendelin Vošnjak, bl. Majka Terezija, o. Ante Gabrić i papa Ivan Pavao II.

U propovijedi na svečanom misnom slavlju biskup Ivas rekao je između ostaloga: "Molimo danas s cijelom Crkvom da u ovoj Godini euharistije najveća želja Gospodinova s Posljednje večere dopre do duše sveg vjerničkog puka, da nas prožme i obuzme pa da slavimo i blagujemo svetu Euharistiju, najveću i najdublju tajnu naše vjere. Temeljni je zadatak i smisao žive Crkve jest živjeti i raznositi Božje kraljevstvo, Božju volju, Božji poredak i vrijednosti da bi ova zemlja, ljudi i narodi živjeli u pravoj sreći, miru i blagoslovu, a ne u nesreći i prokletstvu. Isus je upravo Euharistiju učinio spomen-činom svega svoga velebnog djela otkupljenja i spasenja svijeta", istaknuo je biskup Ivas. "Taj apostolski zadatak Crkve ozbiljno su shvatili i svojim životom odjelotvorili brojni sveci i blaženici, koji su svoju snagu crpili na vrelu Euharistije, svakodnevno blagujući za Gospodnjim stolom." Na kraju svečanog misnog slavlja, fresku je blagoslovio domaći biskup Marko Culej.

Ova zavjetna kapela u Ludbregu uz potporu sadašnjeg Hrvatskog sabora izgrađena je tek 1994., nakon što je još davne 1739. godine tadašnji Hrvatski sabor odlučio podići kapelu u čast Predragocjene Krvi, ako Bog poštedi hrvatski narod od pošasti kuge, koja je tada harala ovim prostorima. Ludbreško proštenište svake godine posjećuje veliki broj hodočasnika, posebno uz svečanosti "Deset dana Svete nedjelje", koji su završili 4. rujna.