Valentin Pozaić rođen je 15. rujna 1945. u Mariji Bistrici u brojnoj obitelji Janka i Agate rođene Salar. Nakon završene osnovne škole, koju je pohađao u Selnici i Bedekovčini, sjemenišnu gimnaziju upisuje na zagrebačkoj Šalati. Po završetku drugog razreda stupa u Družbu Isusovu. Filozofsko-teološki studij pohađa na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 24. lipnja 1973., a nakon ređenja studij nastavlja u Rimu, na Papinskome sveučilištu Gregoriani, gdje je 1975. godine postigao magisterij iz moralne teologije, a 1984. godine na istome je sveučilištu i doktorirao. Od 1977. do 1979. godine član je uredništva Hrvatskog programa Radio Vatikana. Nakon završenog studija vraća se u Zagreb i preuzima službu profesora moralne teologije na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 1990. do 1994. godine predavao je na Papinskom sveučilištu Gregoriani u Rimu. Profesor je kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

U znanstvenom radu osobito se ističe na području bioetike. Na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove osnovao i Centar za bioetiku, a istraživanja je obavljao i usavršavao se u specijalizacijom u Americi i Europi. Objavio je mnogo znanstvenih članaka u stručnim časopisima, a autor je i više knjiga s područja moralne teologije.

Od 1990. godine član je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere, a također je i član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za obitelj te duhovni asistent Hrvatskog društva katoličkih liječnika.

Od 1994. do 2000. godine bio je rektor Kolegija Družbe Isusove na Jordanovcu.

Biskupsko ređenje dr. Valentina Pozaića predviđeno je 19. ožujka u 10:30 sati u zagrebačkoj katedrali.

Kardinal Bozanić čestitao je novoimenovanom biskupu i zaželio mu dobrodošlicu u biskupski kolegij zagrebačke Crkve i Hrvatske biskupske konferencije. Na primanju u Nadbiskupskom dvoru u povodu objave imenovanja novoga zagrebačkog pomoćnog biskupa bili su između ostalih apostolski nuncij u RH nadbiskup Francisco Javier Lozano, generalni tajnik HBK dr. Vjekoslav Huzjak, zagrebački pomoćni biskupi Josip Mrzljak i Vlado Košić, generalni vikar prelat Vladimir Stanković, biskupski vikar za Grad Zagreb Josip Oslić, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Ivan Macan, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara o. Ivan Mateljan, župnik iz Marije Bistrice, rodne župe novoimenovanog biskupa vlč. Zlatko Koren, predstavnici Prvostolnog kaptola zagrebačkog, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Josip Baloban i dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove dr. o. Anto Mišić.

Nakon objave vijesti o imenovanju o. Valentina Pozaića novim zagrebačkim pomoćnim biskupom, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara o. Ivan Iko Mateljan u razgovoru za Hrvatski katolički radio izrazio je radost što je jedan redovnik imenovan za zagrebačkoga pomoćnog biskupa. Time je redovništvo potvrđeno i na ovaj način je i u strukturi same Crkve, a već se dugo vremena osjećala potreba i bilo je razgovora da bi redovništvo u Hrvatskoj trebalo imati i biskupa - bar jednoga. Vjerujem da je ovo dobar početak i da ćemo u skorom vremenu dobiti i biskupa naslovnika neke od biskupija, rekao je o. Iko.

Radujemo se što je zagrebačka Crkva dobila novog biskupa, što je dobila redovnika biskupa, te će i redovnici sad imati možda malo veću riječ unutar biskupske konferencije, izjavio je isusovački provincijal o. Ivan Macan nakon vijest o imenovanju o. Valentina Pozaića novim zagrebačkim pomoćnim biskupom. Čestitam svome bratu što je postao biskup. Dakako da mi želimo prema Ignacijevu geslu služiti Crkvi, suosjećati s Crkvom. Ali to je za nas i gubitak. On je ipak bio profesor, još je mogao desetak godina predavati. On je pokrenuo Institut za bioetiku. Sad će to biti spriječeno i morat će naći nasljednika, rekao je o. provincijal.

Inače, otkako je umro mons. Srećko Badurina (+1996.), šibenski biskup, franjevac trećoredac, Crkva u Hrvatskoj sve do sada nije imala niti jednog biskupa koji potječe iz redovničkih zajednica. Iako to nije obveza da su redovnici, u skladu sa svojim brojem, zastupljeni u redu biskupstva, ipak je u svijetu praksa i gotovo pravilo da je veći broj redovnika koji su biskupi (neki i ordinariji), nego što je to slučaj u Hrvatskoj. Stoga je radost hrvatskih redovnika i redovnica razumljivo velika, jer je napokon ostvarena jedna od njihovih velikih i dugogodišnjih želja.