Susret visokih predstavnika kršćanskih Crkava i drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj održan je 16. prosinca u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. Riječ je o prvom takvom zajedničkom okupljanju predstavnika vjerskih zajednica. U zajedničkoj izjavi, upućenoj javnosti sa susreta, osobito se naglašava vrijednost života i zauzimanje vjerskih zajednica za zaštitu svakog oblika ljudskog života, od začeća do naravne smrti. Vjerske zajednice, država i društvo u cjelini - upozorava se - također ne smiju posustati u nastojanju oko poboljšanja i stvaranja ljudskom dostojanstvu primjerenih socijalnih i životnih uvjeta u obiteljima, koji će omogućavati svim roditeljima da se odluče na rađanje svakoga začetog života, a rođenoj djeci osigurati dostojanstven život. U izjavi se, među ostalim, daje podrška nastojanju da Hrvatska postane sastavni dio Europske unije te se pozivaju svi da se u taj proces uključe odgovorno, da čuvajući svoj identitet doprinosimo zajedništvu velike obitelji europskih naroda. Izjavu su potpisali predstavnici Katoličke Crkve, Srpske Pravoslavne Crkve, Islamske zajednice, Evangeličke Crkve, Saveza baptističkih Crkava i Evanđeoske Crkve.

Katolički biskupi i srpsko-pravoslavni episkopi u Bosni i Hercegovini uputili su prvi puta zajedničku božićnu poruku javnosti. Poruku, pod naslovom "Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim", predstavili su 28. prosinca u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i mitropolit dabrobosanski Nikolaj. Poglavari dviju Crkava u poruci ističu zajedništvo u nasljedovanju Krista, te podsjećaju i potiču kršćane u toj zemlji na zauzetost za dobro svakoga čovjeka u zajedničkoj im domovini. Ističu kršćansku poruku ljubavi i čvrstu vjeru u skoru bolju budućnost, navodeći kako ni mržnja, ni zlo, ni zločini nisu jači od milosti vjere i krštenja. Pred sebe i svoje Crkve stavljaju zadaću aktivnog zauzimanja za tu bolju budućnost, i za pravdu i pravičnost za sve građane i narode u Bosni i Hercegovini. S tim u svezi upućuju zajednički apel na domaće i međunarodne dužnosnike u strukturama vlasti - da učine sve što je neophodno da bi bosansko-hercegovački društveni okvir prestao gušiti opravdanu nadu građana te zemlje. Članove obiju Crkava njihovi poglavari pozivaju da ponovno otkriju i ožive u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, prema narodu i domovini, ostajući u njoj, ili - vraćajući se iz izgnanstva svojim domovima.

Nakon što je prije godinu dana Hrvatska biskupska konferencija upozorila na rizike projekta Družba Adria, odnosno na opasnosti transporta ruske nafte Jadranskim naftovodom do Omišlja na Krku te potom tankerima na svjetska tržišta, sredinom mjeseca studenog otvorenim pismom u kojem traže javni uvid u studiju utjecaja na okoliš tog projekta oglasilo se i Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Početkom prosinca dvadesetak katoličkih udruga također je zauzelo stav prema tom, kako tvrde stručnjaci, visokorizičnom projektu. U otvorenom pismu Vladi, Hrvatskom saboru i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva upozoravaju da javnosti nisu pružene potpune informacije o projektu i o mogućim rizicima i štetama koje donosi. Zahtijeva se da Hrvatska istupi iz tog sporazuma i ističe da jedan vrlo kontroverzni parcijalni interes ne smije prevladati nad javnim interesom i općim dobrom, te da je Jadransko more jedno od rijetkih, neprocjenjivih i trajnih prirodnih izvora i bogatstava Hrvatske. Pozivaju se sve vjerske zajednice, crkvene i građanske ustanove, udruge i organizacije, javni djelatnici, lokalne i državne vlasti i svi ljudi dobre volje "da se aktivno zauzmu u ovoj prevažnoj stvari, svjesni opasnosti ovog projekta, koji će, ako se realizira, nedvojbeno ugroziti život sadašnjeg i budućih naraštaja i nepovratno uništiti prirodna bogatstva i ljepote Lijepe naše." Nakon prosvjednog pisma, udruge su 15. i 16. prosinca organizirale i javne prosvjede u Rijeci i u Zagrebu.

Papa Ivan Pavao II. primio je 11. prosinca vjerodajnice novoga veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici dr. Emilija Marina. Primajući vjerodajnice, Papa je izrazio želju da se sretno okončaju pojačana nastojanja kako bi Hrvatska postala sastavni dio ujedinjene Europe te je također izrazio zabrinutost da bi usporeni pristup Hrvatske Europskoj uniji mogao nanijeti štetu postupku provedbe demokratskih reformi, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama tamošnjeg dijela europskog kontinenta, koje su sa živom nadom krenule prema europskim integracijama. Komentirajući riječi veleposlanika Marina u vezi sa zalaganjem hrvatskog naroda za dijalog, pomirbu i mir u vlastitoj domovini i u široj zajednici euroatlantskih zemalja, Papa je uočio onu sveopću težnju za pravdom i suradnjom, koja ga oduvijek oduševljava. Istaknuo je da je zadaća prije svega odgovornih za državne ustanove uočiti praktične i tehničke načine pretvorbe tih težnji u zakone i politička djela, a da vjernici pak znaju da mir nije samo urod ljudskih nauma i pothvata, nego da je prije svega dar Božji ljudima dobre volje.

Božićne i novogodišnje dane obilježila je tragedija u jugoistočnoj Aziji izazvana prirodnom katastrofom - potresima i plimnim valovima. Broj smrtno stradalih od tsunamija koji je 26. prosinca pogodio nekoliko tisuća kilometara obala južne i jugoistočne Azije stalno se povećava, a prema posljednjim procjenama riječ je o 150.000 osoba. Teško je predvidjeti koliko će ljudi još stradati nakon katastrofe, uslijed epidemija, gladi i žeđi.

Diljem svijeta pokrenute su humanitarne akcije za pomoć stradalima u prirodnoj katastrofi u jugoistočnoj Aziji, a takvu je akciju, već nakon prvih vijesti o tragediji, pokrenuo i Hrvatski Caritas. Predsjednik Hrvatskog Caritasa biskup Josip Mrzljak istaknuo je kako pomoć neće biti samo privremena, već će trajati mjesecima i uključivat će pomoć u gradnji kuća, liječenju bolesnika, dopremi vode, i drugome. Pomoć stiže u hrani, vodi, odjeći i novcu. Za sve koji se žele priključiti ovoj humanitarnoj akciji otvoren je telefonski broj 060 888 920 (3.66 kuna po svakom pozivu), moguće su i uplate općom uplatnicom na račun: 2340009-1100080340, poziv na broj: 2712. Osim toga, uplata za pomoć stradalima može se izvršiti i u svim župama.

Svraćajući pozornost na veliku katastrofu koja je pogodila Aziju, posebice Indiju, Indoneziju, Šri Lanku i Tajland, Papa je istaknuo kako je međunarodna zajednica brzo pokrenula akcije pomoći, što čine i brojne karitativne ustanove Crkve, te je pozvao sve vjernike i ljude dobre volje da velikodušno pridonesu tom velikom djelu solidarnosti s narodima koji trpe. "Ja im ostajem osobito blizak svojom ljubavlju i molitvama, osobito onima koji su povrijeđeni i bez krova nad glavom, dok božanskome milosrđu povjeravam bezbrojne osobe koje su izgubile život", kazao je Sveti Otac. Katolička Crkva na prvoj je crti u pružanju pomoći pučanstvu pogođenom strašnim podmorskim potresom koji je opustošio jugoistočni dio Azije. Papa je i sam preuzeo tu obvezu preko Papinskog vijeća Cor unum. Po nalogu Svetog Oca, Cor unum je apostolskim nuncijaturama u Indiji, Tajlandu, Indoneziji i Šri Lanki poslao prvu žurnu pomoć. Caritasova je, pak, mreža prema dosadašnjim podacima prikupila više od 1,5 milijuna eura, a više je Caritasa uputilo stručnjake na lice mjesta, kako bi poduprli rad nacionalnih Caritasa.

"Ne dopusti da te svlada zlo, već zlo svladaj dobrom", naslov je poruke pape Ivana Pavla II. za Svjetski dan mira, koji smo proslavili 1. siječnja. Na taj je poziv, preuzet iz Poslanice svetoga Pavla, Sveti Otac nadovezao i druge: odreći se nasilja koje ne rješava probleme; suzbijati siromaštvo suočavajući se s problemom vanjskoga duga i ostvarujući obećanja za pomoć u razvoju, posebice u Africi. Mir i napredak bogatih zemalja povezani su s razvojem onih siromašnih, podsjetio je Sveti Otac i, među ostalim, uputio kršćanima poziv da ne skrivaju nadu koja proizlazi iz vjere u Krista. Zlo se ne svladava zlom; na tome putu, umjesto da se pobijedi zlo, ono može pobijediti nas, napomenuo je u poruci Papa te pojasnio kako je mir rezultat duge i zahtjevne borbe koja je dobivena kada se zlo pobijedi dobrim. To je jedini uistinu konstruktivan izbor i jedini način kako bi se izišlo iz zatvorenoga kruga zla - istaknuo je Papa.

Neka kršćani poslušaju "bolni krik" doseljenika i izbjeglica, koji imaju pravo biti prihvaćeni i poštovani u ime solidarnosti, a ne općenito prilagođeni, ili još gore, diskriminirani. Doseljenici pak, sa svoje strane, neka se integriraju u novoj zemlji, učeći njezin jezik i poštujući njezine zakone. Jedna je to od središnjih misli Papine poruke za Svjetski dan selilaca i izbjeglica, koji će se na temu "Međukulturna integracija" obilježiti 16. siječnja. U Papinoj poruci ukazuje se na pojam otvorenosti koja nadilazi jednostavnu snošljivost i postiže naklonost, te poštovanje socijalno-kulturnih razlika koje promiče uzajamno obogaćivanje kultura. Danas je nužno priznati opravdano postojanje više kultura u jednoj zemlji, upozorio je Sveti Otac, jasno istaknuvši i dužnosti doseljenika - koji je obvezan izvršiti ono što je nužno za uključivanje u društvo, kao što je učenje jezika i prilagođavanje zakonima i potrebama posla, kako bi se izbjeglo pretjerano razlikovanje. Papa poruku završava pozivom kršćanima, koji znaju prepoznati u različitim kulturama dragocjene kulturne i ljudske sastavnice na kojima valja temeljiti čvrsto i uzajamno razumijevanje.