Dan državnosti značajan je datum za sve ljude koji žive u našoj Domovini, a napose za nas vjernike jer se s punom odgovornošću želimo zapitati kako živimo našu društvenost, koliko smo osjetljivi za opće dobro i koliko doprinosimo da naša Domovina bude zemlja mira, solidarnosti, pravde, međusobnog uvažavanja i sigurni, dom svih ljudi koji žive u njoj. Europskoj integraciji trebamo pristupati u ulozi subjekta, svjesni svojih vrijednosti, ali i bogatstva zajedništva koje europski okvir pruža te da kao ravnopravni partneri dademo svoj doprinos povezivanju zemalja i naroda na našem kontinentu. To je, među ostalim, na misnom slavlju u zagrebačkoj crkvi sv. Marka, poručio predsjednik HBK nadbiskup Josip Bozanić.

Izražavajući radost zbog otvaranja novih dionica autocesta, koje bolje povezuju pojedine dijelove naše države i otvaraju nam nove mogućnosti povezivanja s drugim zemljama, kardinal je ujedno upozorio na teške prometne nesreće i pogibije na našim cestama. Zaprepašćujući broj stradalih u prometu na našim cestama trebao bi pobuditi odgovornost ne samo mjerodavnih za promet, već i svakoga građanina koji voli svoj život i odgovorno se odnosi prema drugima. Komentirajući da samo pozivanje na odgovornost ništa ne koristi, kardinal Bozanić istaknuo je da je potrebno mijenjati mentalitet, odgajati za odgovornost, počevši od djece, te pješaka i onih za volanom, do ustanova, koje mogu potrebnim mjerama i informacijama poboljšati sadašnje teško stanje. U tome je pitanju, kazao je kardinal, prevažna uloga zakonodavnih vlasti koje bi trebale donijeti jasnu i učinkovitu zakonsku regulativu i stvoriti ozračje u kojem će se ti isti zakoni poštivati.

Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zajedno s dvadesetak biskupa i sa svećenicima Riječke nadbiskupije. Ophod u kojemu su uz biskupe, svećenike, redovnike, vjernike i predstavnike civilnih vlasti, na poseban način sudjelovali mladi, krenuo je od katedrale Sv. Vida riječkim Korzom do Trga Republike gdje je slavljena misa. Mladi su u rukama nosili palmine grane, simbol mučeništva i pobjede nad smrću, držeći se poruke riječkog nadbiskupa Ivana Devčića, čija blagdanska poruka nosi naslov "Podignuti visoko Vidovu palmu pobjede".

Kardinal Bozanić u propovijedi je pozvao vjernike da ponovno otkriju oslobađajuću poruku Evanđelja. Upozorivši kako danas mnogi ne uspijevaju evanđeosku poruku ukorijeniti u svakodnevni život, kardinal je primijetio kako je na mnogim područjima javnog života lakše priznati se agnostikom, nego vjernikom. Stječe se dojam da se nevjerovanje podrazumijeva, dok se za vjerovanje traži nekakvo društveno odobrenje, rekao je. Kao posljedica pokušaja da se nametne život bez Boga očituje se gubitak nade i unutarnja praznina koja razdire mnoge osobe. No, čovjek ne može živjeti bez nade, njegov bi život bez nade ostao bez smisla i bio bi nepodnošljiv, poručio je kardinal, pozvavši vjernike da se otvore vjeri u Isusa Krista, jedinom i pouzdanom temelju istinske nade. O toj nadi i snazi Božje milosti svjedoče nam upravo mučenici, koji su vlastitim životom svjedočili Evanđelje. Vjernici su stoga pozvani "njegovati vjeru kojom će djelotvorno utjecati na kulturna, gospodarska, socijalna i politička područja, radosno prenositi vjeru novim naraštajima i promicati kulturu života nasuprot kulture smrti", rekao je kardinal Bozanić.

U Hrvatskoj se 15,5% građana smatra siromašnima, njih 12,6% smatra kako njihova kućanstva žive u siromaštvu, nakon svih mjesečnih novčanih i nenovčanih prihoda, dok ih trećina smatra da se njihova kućanstva nalaze na granici siromaštva. To su preliminarni rezultati projekta Hrvatskog Caritasa i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve pri HBK pod nazivom "Praćenje siromaštva u Hrvatskoj", koji su predstavljeni javnosti 7. lipnja u Tajništvu HBK u Zagrebu.

Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju ove godine, na uzorku od 1.216 odraslih građana Republike Hrvatske, razdijeljenih u šest regija. Predstavljajući rezultate istraživanja, asistent na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu mr. Krunoslav Nikodem napomenuo je da je onih koji se smatraju siromašnima najviše u Sjevernoj Hrvatskoj, njih 18,7%, a najmanje u Dalmaciji 9,8%. Na upit žive li građani Hrvatske iznad svojih mogućnosti, njih 53,5% odgovorilo je da žive.

Rezultati istraživanja pokazali su da se u Hrvatskoj najviše cijene bogatstvo (46,8%), uspjeh (34,4%) i zdravlje (30%), a najmanje samoobrazovanje (1%), suosjećajnost (1,1%) i spremnost na pomoć drugima (2,2%). S obzirom na aktualno pitanje ulaska u Europsku uniju, nešto više od polovice građana (56%) smatra da je ulazak u Europu opće dobro za Hrvatsku, dok ih 27,6% drži suprotno. Rezultati ovog istraživanja pokazali su i iznimno nizak stupanj povjerenja u ključne državne institucije, kao što su Vlada (19,3%), Sabor (16,6%) i pravosudni sustav (17,2%). Na upit što danas prevladava u hrvatskom društvu 80,9% ispitanika odgovorilo je da je to promicanje osobnih interesa, a da je to zalaganje za opće dobro smatra 6,2% ispitanika.

Tijekom projekta istaknuto je devet rizičnih skupina za zapadanje u siromaštvo, a u Hrvatskoj su to nezaposleni, starije osobe bez mirovine, osobe s nižim obrazovanjem, samohrani roditelji, obitelji s više djece, (pre)zaduženi, stanovnici ruralnih područja, zaposleni siromašni te mladi koji su prerano napustili obrazovni sustav. Grupni intervjui s pet od devet navedenih rizičnih skupina pokazuju kako su u najtežem položaju osobe s nižim obrazovanjem, pogotovo ako je riječ o osobama od 45 do 50 godina.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski Caritas pokreću od jeseni novi poslijediplomski studij namijenjen managementu u neprofitnom sektoru, "Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje".

Taj će specijalistički i interdisciplinarni studij ujedno biti i prvi poslijediplomski studij u Hrvatskoj na području rukovođenja, vođenja i upravljanja u neprofitnom sektoru s ciljem podizanja razine kvalitete civilnog društva. Nastava je organizirana u četiri semestra u tijeku kojih će polaznici imati 15 kolegija, među kojima su temelji managementa i upravljanje ljudskim potencijalima u neprofitnim organizacijama, suvremeno društvo i socijalna etika, civilno društvo i javne politike, neprofitni sektor i globalizacija, strateško planiranje i upravljanje projektima kao i budžetiranje i prikupljanje sredstava u neprofitnim organizacijama, socijalno zagovaranje, socijalni nauk Crkve, marketing te odnosi s javnošću u neprofitnim organizacijama. U tijeku prva tri semestra održavat će se predavanja, seminari i vježbe, a četvrti je predviđen za izradu i obranu završnog pismenog rada. Studij je verificiran na Sveučilištu u Zagrebu, a kandidati nakon završetka stječu zvanje specijalist neprofitnog managementa i socijalnog zagovaranja.

Ističući da taj studij pretpostavlja interdisciplinarnost, dekan KBF-a i voditelj studija dr. Josip Baloban pojasnio je kako će polaznici koji će se školovati na njemu biti sposobni i neprofitno menadžirati i učinkovito socijalno djelovati u svim pravcima u kojima je konkretni građanin prikraćen, obespravljen ili izrabljivan. Novim studijem želi se doprinijeti mijenjanju različitih mentaliteta i pokrenuti skrivene potencijale u građanima dobre volje, te će biti otvoren kako ljudima iz crkvenih organizacija tako i osobama iz društvenih i državnih organizacija koje zanima neprofitni management i socijalno zagovaranje.

Pod pokroviteljstvom Gradskoga poglavarstva Vukovara i Franjevačkoga samostana u Vukovaru, 24. i 25. lipnja proslavljena je 250. obljetnica dolaska tijela sv. Bone u Vukovar. Tijelo je svečano dopremljeno i postavljeno u crkvu Sv. Filipa i Jakova 24. lipnja 1754., a 25. lipnja iste godine, svečanim euharistijskim službama izloženo je javnom štovanju vukovarskom puku.

Sv. Bono je rimski mučenik iz 260. godine, ali i vukovarski: tijelo mu je iz mržnje i osvete spaljeno 1995. Spašeni su samo ostaci relikvije koje se brižno čuvaju u novom srebrnom sarkofagu. Zaslugom Ministarstva kulture RH, i ukradeni moćnik s krvlju sveca vraćen je iz Novog Sada.

Proslava je započela u predvečerje 24. lipnja, dočekom spaljenih relikvija sv. Bone na obali Dunava u Vukovaru, kada su veslači Hrvatskoga veslačkog kluba Vukovar, praćeni vukovarskim lađarima i čamcima, lučkom kapetanijom i policijom dovezli spaljene relikvije sv. Bone, kao i prije 250 godina. Veliki broj vjernika, svećenici, redovnici i redovnice, predstavnici vlasti te gosti iz inozemstva dočekali su relikvije uz pratnju gradskoga puhačkoga orkestra i pjevanje crkvenoga zbora "Sv. Cecilija". Relikvije je iz lađe preuzeo fra Branimir Kosec, bivši vukovarski gvardijan, koji je 1991. godine od neprijatelja sakrio tijelo sv. Bone u grobnicu. Relikvije je potom na obali Dunava preuzeo fra Marko Malović, iločki gvardijan, koji je 1996. godine s nekoliko ljudi našao spaljene relikvije i poslao ih u Zagreb. Fra Zlatko Špehar, vukovarski gvardijan, sarkofag je simbolično položio na jedan čamac na obali dok iz Njemačke ne stigne čamac koji će biti posvećen sv. Boni. Potom je ophod krenuo ulicama grada, a relikvije sveca pronijeli su ljudi grada Iloka koji su sa svojim župnikom i gvardijanom fra Markom Malovićem pronašli spaljeno tijelo sv. Bone u samostanskoj crkvi. Tamo je relikvije preuzeo Tomislav Vukas, župljanin, koji je tijelo sv. Bone zajedno s fra Branimirom Kosecom spašavao i sakrio u kriptu crkve 1991. U crkvi je potom bila svečana večernja molitva pod kojom je pročitan dio homilije, koja je prije 250 godina izrečena u čast sv. Boni. Dolazak relikvija sv. Bone u Vukovar završen je vatrometom kao i prije 250 godina.