| VERITAS - br. 12/2004 |
>[SADRŽAJ]< |
|
KATOLIČKA CRKVA U RIMU I U SVIJETU Iz crkvenog života
Predajući relikvije sv. Grgura Nazijanskoga i Ivana Zlatoustog carigradskom ekumenskom patrijarhu Bartolomeju I. papa Ivan Pavao II., u tijeku svečanog ekumenskog slavlja 27. studenoga u bazilici Sv. Petra u Vatikanu, još je jednom potvrdio da će neumorno raditi oko postizanja jedinstva kršćana i istaknuo je kako je to jedinstvena prilika za molitvu za jedinstvo kršćana. "Neumorno ću i odlučno raditi oko jedinstva među Kristovim učenicima, jer je moja žarka želja da, po volji Gospodina, budem sluga zajedništva u istini i ljubavi", rekao je Ivan Pavao II. u tijeku povijesnog i bratskog čina Katoličke Crkve, kako ga je nazvao patrijarh Bartolomej, kojim se dokazalo da "ne postoje u Kristovoj Crkvi nepremostivi problemi, kada se ljubav i pravda susretnu u svetom karitativnom služenju pomirenju i jedinstvu". Obred predaje relikvija zajedno su predvodili Papa i ekumenski patrijarh u ime svih pravoslavnih patrijarha. Relikvije su najprije bile smještene pokraj glavnog oltara u bazilici Sv. Petra, a potom postavljene na oltar. Papa ih je poljubio i predao patrijarhu, koji je sjedio pokraj njega. Obred je bio praćen starodrevnim grčkim i latinskim napjevima.
U zaključnoj izjavi s jesenskog zasjedanja Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (ComECE) biskupi okupljeni 18. i 19. studenoga u Bruxellesu pozdravili su intenzivniju raspravu o duhovnoj i kulturalnoj dimenziji Europe i najavili želju za sudjelovanjem. Na zasjedanju ComECE-a, prvi put otkako je Hrvatska ušla u krug zemalja kandidata za EU, sudjelovao je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Europski biskupi pozdravili su inicijativu dosadašnjeg predsjednika Europske komisije Romana Prodija za osnivanjem savjetodavne skupine stručnjaka koja se bavi pitanjem duhovne i kulturalne dimenzije Europe, čije je izvješće o dosadašnjem radu bilo i središnja tema zasjedanja. U njemu se ističe kako samo gospodarsko ujedinjenje neće moći održavati zajedništvo Europe u njezinim aktualnim granicama. Budući da su oslabili faktori koji su motivirali integraciju - stanje nakon II. svjetskog rata i vanjska prijetnja, raste značaj zajedničke europske kulture, duhovnog čimbenika europske integracije kao "izvora jedinstva i zajedništva". Potrebna politička integracija zahtijeva kao uvjet opću solidarnost, ističe se u izvještaju. Izvještaj se izričito osvrće i na "javnu ulogu religija" u Europi i njihov mogući prilog u jačanju zajedništva i identiteta EU. Sudionici jesenske skupštine ComECE-a očekuju da će novi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso nastaviti tu inicijativu, te su najavili da će i sami dostaviti neke prijedloge. Također je izraženo zadovoljstvo što su pozvani sudjelovati na zaključnoj konferenciji savjetodavne skupine 4. prosinca u Den Haagu. Biskupi zemalja članica EU također smatraju nužnim razvijati i poboljšati odnose EU s SAD, uklanjajući pogrešna razumijevanja i pretpostavke. Biskupi su u zaključnoj izjavi istaknuli značenje suradnje i koordinacije EU i SAD-a osobito na području borbe protiv terorizma, jačanja gospodarske i trgovačke politike i solidarnost sa zemljama u razvoju.
U obnovi redovničkih družbi nije riječ o jednostavnom povratku korijenima, već vraćanju gorljivosti prvih trenutaka, upozorio je 25. studenoga predstojnik Kongregacije za redovnike i svjetovne institute nadbiskup Franc Rode na prvom zajedničkom kongresu redovničkih poglavara i poglavarica koji je održan u Rimu pod geslom: "Gorljivost prema Kristu, gorljivost prema čovječanstvu". Na kongresu koji su prvi put zajedno priredile krovne organizacije muških i ženskih redova iznalaze se načini da se Bogu zavjetovani život učini privlačnim današnjem naraštaju. Naime, među izazovima koje 21. stoljeće stavlja pred redovničke družbe među najvećima je upravo opadanje zvanja osobito u Europi i Sjevernoj Americi. U ovom trenutku u svijetu 800.000 žena i oko 200.000 muškaraca pripadaju nekoj od katoličkih redovničkih družbi.
Župa je "mjesto susreta s Kristom i s bližnjim", kazao je Papa 25. studenoga na općoj skupštini Papinskog vijeća za laike u Vatikanu. Župa je neposredni i vidljivi izraz Crkve koja živi usred domova, ona je životna stanica u kojoj sudioništvo laika u izgradnji i misiji Crkve u svijetu nalazi svoj naravni oblik. Prisutnost župe od svakog čovjeka traži suočavanje s najdubljim smislom života. Pritom su njena vrata svima otvorena, jer svaki čovjek može poći putom svetosti, poručio je Papa. Papinsko vijeće za laike na svome je 21. plenarnom zasjedanju, razmatralo temu "Ponovno otkriti istinsko lice župe". U tijeku susreta na kojemu je sudjelovalo oko šezdesetak članova i savjetnika toga Vijeća iz više zemalja i kontinenata, razgovaralo se, između ostalog, o obnovi župa u cilju sučeljavanja s izazovima sadašnjega društva, o stanju laikata, odnosu s novim zajednicama i pokretima, te o suradnji svećenika i laika.
Krajem prošlog mjeseca navršilo se 40 godina od kad su saborski oci, upravo na nedjelju Krista Kralja, objavili dogmatsku konstituciju "Lumen gentium". Ona je, podsjetio je tom prilikom Papa, postala putokaz u hodu Crkve putovima suvremenog svijeta i potaknula Božji puk da odlučnije preuzme svoju odgovornost u izgradnji kraljevstva Kristova, koje će biti dovršeno tek nakon svršetka ovozemaljske povijesti.
Tema 16. plenarne sjednice Vijeća bila je "Pomoć zrelih bračnih parova zaručnicima i mladim bračnim parovima". Na susretu je posebna pozornost posvećena osjećajnome i psihološkome životu mladih bračnih parova. Na plenarnome zasjedanju, koje je trajalo do 20. studenoga osobito se razmatrala sadašnja obiteljska situacija s posebnim naglaskom na brojne obitelji koji svoj bračni život ostvaruju prema Božjoj riječi i crkvenome nauku kako bi na tome putu pomogli mlađim bračnim parovima u prvim godinama njihova braka. Pri organizaciji se mislilo i o onima koji su povezani s mladim obiteljima, kao primjerice roditelji ili pak rodbina, kojima je također stalo da mlada obitelj uspije. Na zasjedanju je bilo riječi i o pripravi dokumenta "Obitelj i rađanje", zatim o bioetičkim pitanjima ljudske reprodukcije, o očinstvu i majčinstvu kao i o međunarodnim pitanjima o temi obitelji i života. Središnju ulogu obitelji u ljudskome društvu osobito je istaknuo papa Ivan Pavao II. primajući 21. studenoga sudionike plenarnoga zasjedanja. Obitelj zasnovana na braku "naravna je i nezamjenjiva institucija i temeljni element za dobrobit svakoga društva", rekao je Papa. Tko bi razorio to zajedništvo i tko ne bi respektirao identitet obitelji "nanio bi društvu teške povrede te bi uzrokovao štete koje često nije moguće popraviti", izjavio je Sveti Otac pozvavši Vijeće za obitelj da razmisli o prenošenju iskustava i informacija iskusnijih i zrelijih bračnih drugova mlađima, koji su izloženi iskušenjima osobito u prvim godinama braka. Sljedeći, peti Svjetski dan obitelji održat će se 2006. godine u španjolskome gradu Valenciji, obznanio je tom prigodom Papa. Svjetski dan obitelji u pravilu se održava svake treće godine. Posljednji se susret održao početkom 2003. na Filipinima. |
||
>[SADRŽAJ]<