| VERITAS - br. 6/2004 |
>[SADRŽAJ]< |
|
KATOLIČKA CRKVA U RIMU I U SVIJETU Iz crkvenog života
Susret sa seliocima neka postane oruđe za dijalog među religijama - poruka je opće skupštine Papinskog vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika, koja je 19. svibnja zaključena u Rimu. Glavna tema skupštine bila je: međureligijski, interkulturalni i ekumenski dijalog u svjetlu aktualnih migracija. "Ako je globalizacija izraz koji više od bilo kojeg drugog obilježava današnji povijesni razvoj, onda i riječ dijalog mora karakterizirati duhovni i pastoralni stav koji smo svi dužni zauzeti uoči stvaranja novih svjetskih odnosa. Broj od oko 200 milijuna selilaca na to sve ozbiljnije upozorava", kazao je papa Ivan Pavao II. primajući sudionike skupštine. Sveti je Otac, između ostalog, napomenuo kako su integracije na socijalnome i kulturnom području postale neophodni preduvjeti istinskog suživota među pojedincima i među narodima. U približavanju različitih kultura iznimno je važno međusobno poštovanje, dakle treba govoriti i darivati, ali isto tako slušati i prihvaćati. Na taj se način uklanjaju i prepreke u hodu vjere.
Istom temom bavili su se nekoliko dana ranije, također u Rimu, i članovi Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. To je vijeće ujedno obilježilo 40 godina postojanja. I u susretu s njima Papa je ponovio kako je dijalog među religijama važan, jer ima zadaću stvaranja sigurne pretpostavke za mir, a ona se sastoji u tome da ime jednoga i jedinoga Boga sve više postaje ono što jest - ime mira i zapovijed mira. S druge strane, međureligijski dijalog proizlazi iz evangelizatorskoga poslanja Crkve, te stoga mora ostati u intimnoj povezanosti s navještajem Isusa Krista. No, pri tome treba izbjeći instrumentalizaciju dijaloga, ali i svaku vrstu vjerskoga relativizma ili ravnodušja, nastojeći uvijek da se svima s poštovanjem ponudi radosno svjedočanstvo "nade koja je u nama", rekao je Papa. Na zasjedanju Papinskog vijeća za međureligijski dijalog, kao redoviti član, sudjelovao je i sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
U svijetu je 25. svibnja obilježen Dan Afrike. Taj je kontinent, nažalost, često zaboravljen u političkim, gospodarskim i kulturnim krugovima, toga dana bio u središtu pozornosti brojnih međunarodnih ustanova. Predsjedavajući Afričke unije, mozambički predsjednik Joachim Chissano, najavio je u toj prigodi, piše IKA, osnivanje Vijeća za mir i sigurnost, tijela organiziranog prema primjeru Organizacije ujedinjenih naroda. Među najvećim izazovima s kojima će se trebati suočiti na kontinentu koji ima više od 830 milijuna stanovnika, od čega njih 60% ima manje od 20 godina, jest sad već kronična politička nestabilnost. Afrička unija, sa sjedištem u Adis Abebi, naslijedila je 2002. Organizaciju afričkoga jedinstva, koja je utemeljena 1963. I svjetska Crkva gleda Afriku s velikom pozornošću. "Katoličke zajednice u cijelome svijetu pozvane su podupirati braću u Africi kako bi im omogućili ljudskiji život", istaknuo je nedavno papa Ivan Pavao II. Prošlo je 10 godina od Posebne sinode za Afriku i objavljivanja Papine pobudnice "Ecclesia in Africa", prvoga velikog dokumenta o tom kontinentu. U toj je pobudnici Sveti Otac napisao kako su, sada nestali, režimi na tom kontinentu u tijeku dugoga razdoblja stavljali afrički narod u teške kušnje, te oslabili njihovu sposobnost za reakcijom. Zbog toga im valja pomoći skupiti vlastitu energiju, kako bi je stavili u službu općega dobra, utemeljenoga na pozitivnim vrednotama afričke kulture, a to su, prije svega, duboki smisao za religiju, smisao za obitelj, ljubav i poštivanje života. "Nezamjenjiva je uloga Crkve na strani potlačenih kako bi bila glas onih koji nemaju glasa, te kako bi ljudsko dostojanstvo bilo posvuda priznato svakoj osobi", ustvrdio je Papa, koji je na kraju Pobudnice ohrabrio afričke narode da ne klonu duhom, a to je snažno ponovio i proteklih dana.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je 16. svibnja na Trgu sv. Petra u Vatikanu, dva dana prije svog 84. rođendana, šestoro novih svetaca. Uz libanonskog monaha Al-Hardinija i Španjolca Josea Maneta y Vivesa, svetima je proglasio i četvero talijanskih blaženika: Don Oriona, Anibala Mariju di Francia, Paolu Elisabetu Cerioli i Giannu Beretta Molla, liječnicu i majku četvero djece, koja je, odbivši kemoterapiju, žrtvovala vlastiti život kako bi spasila djevojčicu, koju je nosila. Novoproglašeni sveci svojim su društvenim i vjerskim zalaganjem i djelovanjem dokazali da je stvarno i u današnjim prilikama moguće ljubiti Boga, pomažući bližnjima. Njihovo svjedočanstvo trebalo bi nas potaknuti, istaknuo je Sveti Otac, da u svakodnevnom životu služimo Bogu i bližnjemu. Tim je proglašenjima papa Ivan Pavao II. na čast oltara uzdigao ukupno 482 nova sveca.
"Nad sve se nadvila sjena teških vremena, obilježenih ratovima, siromaštvom, rasizmom, iskorištavanjem i drugim zlima…" "Organizacija UNESCO ima bitnu ulogu u promicanju istinske kulture mira i pravde", istaknuo je papa Ivan Pavao II. primajući u audijenciju veleposlanike iz više zemalja, akreditirane pri toj agenciji Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu. "Kultura je način čovjekova življenja i postojanja, a umjetnost i znanost njihov su važan izričaj koje je Crkva uvijek voljela kao bogatstvo kreativnosti čovjeka koji sudjeluje u Stvoriteljevu djelu", ustvrdio je Sveti Otac te istaknuo zalaganje Crkve u razvoju znanosti, u vidu promicanja dostojanstva i vrednote ljudskoga života. Ali - dodao je - nad sve se nadvila sjena teških vremena, obilježenih ratovima, siromaštvom, rasizmom, iskorištavanjem i drugim zlima. "Osim što otežavaju naš život, ona mogu staviti u opasnost našu sposobnost za izgradnju boljega svijeta", zaključio je Papa, istaknuvši u tome još jednom važnost djelovanja organizacija poput UNESCO-a.
Najvažnija zadaća franjevaca u Svetoj zemlji jest da, poput sv. Franje, budu svjedoci pomirenja u izmučenoj Isusovoj domovini, kazao je u razgovoru za Radio Vatikan novi poglavar Franjevačke kustodije u Svetoj zemlji o. Pierbattista Pizzabala. Govoreći o sljedećem kapitulu franjevaca u Kustodiji, koji će se u srpnju održati na temu "Proroci pomirenja i mira", istaknuo je kako oni koji žele biti svjedoci pomirenja, prije svega moraju sami između sebe živjeti pomireni. Franjevački poglavar upozorio je kako se u vojnim i političkim sukobima na Bliskome istoku religija često i olako instrumentalizira, dodavši kako franjevci žele svima služiti u slobodi i otvorenosti, kakvu je pokazao i sv. Franjo.
Etička i duhovna dimenzija partnerstva Europe i Latinske Amerike mora se intenzivirati, ističu u zajedničkom priopćenju u povodu trećega europsko-latinskoameričkog susreta na vrhu u Guadalajari generalni tajnici Vijeća biskupskih konferencija zemalja EU (ComECE) i Vijeća latinskoameričkih biskupa (CELAM). Istaknuvši zajedničku kršćansku baštinu dvaju kontinenta zatražili su od šefova država i vlada da priznaju značenje zajedničkih uljudbenih vrednota i duhovnih temelja za socijalnu suradnju. U priopćenju se ističe i potreba unapređivanja oblika regionalne integracije, načina koji omogućuju nešto puno više od puke slobodne trgovine. Izražava se nada da će se oba kontinenta zajednički zauzeti za pravednije strukture globalnog upravljanja.
Najnovija autobiografska knjiga pape Ivana Pavla II. "Ustanite, idemo!" preuzela je vodstvo među bestsellerima u Italiji. U knjizi, na oko 200 stranica, pod naslovom preuzetim iz Markova Evanđelja, Papa opisuje svoju biskupsku službu u Krakovu (1958-1978). Papina je knjiga na njegov 84. rođendan, 18. svibnja, u milijunskoj nakladi, istodobno objavljena u više europskih zemalja. |
||
>[SADRŽAJ]<