Glavna točka dnevnoga reda bila je odgoj u bogoslovnim sjemeništima, odnosno odgoj i izobrazba svećeničkih kandidata, kao jedna od najvažnijih biskupovih zadaća. Kako se ističe u priopćenju sa zasjedanja, zaključeno je da odgoj u sjemeništima mora voditi računa o procesima koji su se dogodili u Hrvatskoj kao i o mnogim promjenama u suvremenom društvu koje utječu na mentalitet mladih ljudi. Za to su potrebni stručni kadrovi i nove metode rada koji će omogućiti budućim svećenicima adekvatnu pripravu za pastoralno poslanje i za službe koje će vršiti u svom svećeničkom životu.

U raspravi o pitanjima organiziranja laikata biskupi su zaključili kako je nužno stvoriti dobru strukturu laičkih organizacija na razini župe i biskupije iz kojih će se onda formirati organizacija na nacionalnom planu. Posebno se raspravljalo o radu Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, koji je sve prisutniji u crkvenome i javnom životu. Biskupi su se osvrnuli i na akciju "za nedjelju" u kojoj je uz Centar sudjelovao i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita i Hrvatski Caritas. Posljednje što se u tom vidu poduzelo bilo je izdavanje dokumenta "Nedjelja radi čovjeka" u kojem se očituje briga Crkve za one koji su obespravljeni i nemaju mogućnost sami braniti dostojanstvo svojega rada i vlastite osobe. Zaključeno je kako je taj dokument naišao na medijsku blokadu i manipulaciju što - ističe se u priopćenju - najbolje govori o stanju u našim medijima.

Također je podneseno izvješće o sudjelovanju Hrvatske u skorom završnom hodočašću naroda u Mariazell u Austriji 22. i 23. svibnja, za koje je prijavljeno oko sedam tisuća hodočasnika, među njima oko sedamsto mladih. Ustvrđeno je kako Katolička Crkva u Hrvatskoj svojom aktivnom ulogom i u toj inicijativi pridonosi potvrđivanju crkvenoga i kulturalnog identiteta hrvatskog naroda i njegova jasnog usmjerenja unutar zajednice europskih naroda. U tom smislu biskupi su izrazili zadovoljstvo i nadu glede posljednjih postignuća hrvatskih vlasti na tom putu.

Na zasjedanju su izvršene i neke promjene u vodstvu tijela HBK. Tako je porečko-pulski biskup Ivan Milovan imenovan predsjednikom Odbora HBK za migrante i pomorce, biskup Hranić predsjednikom Vijeća HBK za kler, a pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić predsjednikom Komisije HBK "Justitia et Pax".

Drugoga dana zasjedanja hrvatski su biskupi slavili misno slavlje u zagrebačkoj katedrali, u znaku spomena 300. obljetnice rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića, proslavljenog pjesnika, preteče Hrvatskoga narodnog preporoda i jednog od tvoraca hrvatskoga jezičnog standarda. Misu je predvodio kardinal Josip Bozanić, a propovijedao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.

U poruci koju su uputili javnosti sudionici simpozija ponajprije ističu kako je Božji plan da brak bude savez između jednog muškarca i jedne žene u čijem središtu je trajno i neopozivo zajedništvo ljubavi otvorene odgovornom majčinstvu i očinstvu. Brak je svim našim narodima, ali i svim građanima Europe, po važnosti na prvom mjestu, kao i željeno rađanje djece. Unatoč činjenici da su brak i obitelj među najvišim vrijednostima naših građana, mnogi brakovi ne uspijevaju opstati. Isto tako broj rođene djece je daleko ispod onoga koliko ih žele mladi bračni parovi.

Sudionici simpozija upozoravaju stoga kako je Crkva obvezna u svom djelovanju ostvarivati cjeloviti pastoral obitelji, kako kroz formaciju svakoga mladog bića u daljoj, bližoj i neposrednoj pripravi za bračni i obiteljski život, tako i kroz praćenje svake obitelji u njezinu postupnom rastu i ostvarivanju poslanja i kvalitete braka i obitelji.

Crkva je obvezna i prema braći i sestrama čiji brakovi nisu uspjeli i koji su se razišli, kao i prema onima koji su stupili u novi civilni brak. Ističu kako je osim pravne pomoći, važna i ljudska solidarnost, blizina, uključenost u zajednicu, molitvena solidarnost te podržavanje vjere. Društvo je također obvezno prema obitelji. U njoj se rađaju i odgajaju novi članovi društva, koji osiguravaju njegovu budućnost, ističe se u zaključcima simpozija te se dodaje kako bi država svojim zakonodavstvom i općim društvenim ugođajem morala stvarati prijateljsku klimu prema svakoj obitelji, da se raduje svakom novom članu, stvarajući preduvjete, od radnih do stambenih, i brojne oblike asistencije za djecu. To uključuje i potrebne mehanizme sprečavanja širenja droge, različitih ovisnosti i nasilja. Sudionici upozoravaju kako je posebno snažna uloga medija, koji trebaju pridonositi pozitivnom vrednovanju braka i obitelji radi dobra i budućnosti društva.

Crkva treba u svom djelovanju promicati i uvažavati obitelji kao subjekt i zajedno s njima kao akterima i protagonistima, osobito na biskupijskoj i župnoj razini, donositi pastoralne planove i programe obiteljskog pastorala. Obitelj, povezana udrugama i pokretima i na nacionalnoj razini, a onda i na međunarodnoj, treba biti sudionik svega onoga što se dotiče braka i obitelji, i u društvu i u Crkvi.

U propovjedi na zaključnom misnom slavlju simpozija kardinal Josip Bozanić pozvao je obitelji da stanu u službu evanđelja života, jer "budućnost našega hrvatskog naroda, europske civilizacije i cijeloga svijeta zasigurno u velikoj mjeri ovisi o obrani i promicanju vrijednosti života". Upravo su obitelji glavna mjesta gdje se uči vrednovanje osoba u njihovom dostojanstvu. Danas je, u vrtoglavom tijeku ljudskog života, našem dobu kao nikada u povijesti potrebno vratiti svijest o nezamjenjivoj vrijednosti svake osobe - upozorio je kardinal - a to se najkonkretnije ostvaruje u krugu obitelji.

U Zagrebu je 21. travnja umro Augustin Pavlović, istaknuti dominikanac, prevoditelj, teološki i povijesni pisac, pedagog i humanist. Rođen je u Dolu na otoku Hvaru 30. studenoga 1916. U dominikanski red stupio je u Dubrovniku 1936., a za svećenika je zaređen 1942. Filozofiju i teologiju studirao je u Hrvatskoj i Češkoj, a predavao ju je na raznim crkvenim učilištima ukupno 44 godine, u Olomoucu, Torinu, Dubrovniku i Zagrebu. Među njegovim znanstvenim raspravama u javnosti su zapažene studije o dominikanskoj duhovnosti i liturgiji, o odnosu Aristotela odnosno Tome Akvinskog prema ženi, dijalogu katolika s pravoslavnima i muslimanima te o granicama Republike Hrvatske u svjetlu Karlovačkoga i Požarevačkog mira.

U javnosti je prof. Pavlović poznat kao prevoditelj djela Aurelija Augustina, Jordana Saskog, Alberta Velikoga, Tome Akvinskoga, Augustina Kažotića, Gennadiosa Scholariosa, Katarine Sijenske, Jeronima Savonarole, Frane Petriša, Šimuna Čučića, Gjura Baglivija i Ivana Pavla II. Hrvatsku kulturu najviše je zadužio prijevodom čak 18 Akvinčevih djela među kojima se ističe "Suma protiv pogana".

Unatoč visokoj dobi u tijeku rata se angažirao kao voditelj područnog Caritasa. Godine 1995. dobio je europsku nagradu za promicanje ljudskih prava, a 1998. učitelj Reda braće propovjednika dodijelio mu je naslov učitelja svete teologije, za osobite zasluge na unaprjeđenju znanosti, naročito teoloških.