Cijeli je svijet svakoga dana sve više zabrinut zbog opasnosti od terorizma i zbog iračke krize, a javno mnijenje gleda i na ulogu Svete Stolice koju bi ona mogla imati u ovome trenutku.

Sveta je Stolica uvijek voljna ponuditi svoje pomiriteljsko i posredničko djelovanje. Stoga ne sumnjam da bi prihvatila, kad bi se to i u ovoj prigodi od nje tražilo, rekao je za Radio Vatikan predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir kardinal Renato Martino, a prenosi IKA. Dodao je kako upravo zbog toga Sveta Stolica uporno traži da međunarodna zajednica preobliči svoju prisutnost u pomiriteljsku nazočnost svih sastavnica iračkoga društva. Osvrnuvši se potom na ulogu UN-a, kardinal Martino je kazao da bi i ta organizacija sada trebala izići na scenu u ulozi pomiritelja, ali njezinu bi nazočnost dakako trebao prihvatiti irački narod. Nužno je da snage koje ulaze u Irak budu prihvaćene ne kao okupacijske snage, već doista kao snage obnove. To je najsigurniji put za ponovno oživljavanje te izmučene zemlje, rekao je predsjednik Papinskoga vijeća za pravdu i mir.

U rješavanje složene situacije u Iraku već su uključeni i najstručniji diplomatski predstavnici Svete Stolice na čelu s Apostolskim nuncijima u Iraku i u Svetoj zemlji. Izražavajući zabrinutost zbog situacije s taocima, nadbiskup Fernando Filoni, apostolski nuncij u Bagdadu, istaknuo je otvorenost za bilo koju vrstu pomoći koja se može pružiti.

U nedavnom obraćanju vjernicima na Trgu sv. Petra Papa je istaknuo kako sa strepnjom, zabrinutošću i s "velikom žalošću prati tragične vijesti koje nam stižu iz Svete zemlje i Iraka". "Neka prestane prolijevanje bratske krvi!", rekao je Papa, dodajući kako su "takvi neljudski čini suprotni Božjoj volji". Sveti je Otac posebno blizu mislima i molitvom obiteljima, koje strepe zbog sudbine svojih dragih, koje otmičari drže kao taoce te ih je pozvao da pokažu svoje ljudske osjećaje i predaju obiteljima otete osobe. U isto se vrijeme utekao milosrdnom Bogu "za narode Svete zemlje i Iraka te za sve one koji u tim područjima rade na pomirenju i miru".

Prefekt Kongregacije za Istočne Crkve, kardinal Moussa I. Daoud, izjavio je za Radio Vatikan kako je neophodno što hitnije pomoći kršćanima u Svetoj zemlji i pružiti im materijalnu potporu za održavanje svetišta koja su, još od davnina, nastala na mjestu Otkupljenja. Ta je potpora potrebna mjesnoj Crkvi različitih obreda koja kršćanima nastoji osigurati uvjete preživljavanja unatoč neizmjernom nasilju koje svakodnevno proživljavaju. Kršćani također teško proživljavaju činjenicu da nisu po svim načelima priznati građani Svete zemlje. Stoga se lako odlučuju na odlazak, kako bi negdje drugdje mogli živjeti u miru. No, teško je pomiriti se s perspektivom da će Sveta zemlja jednog dana ostati bez kršćana. Na upit što se konkretno može učiniti, kardinal je rekao kako valja ustrajno moliti, obnoviti hodočašća na jedinstvena mjesta vjere u Svetoj zemlji. Napomenuo je kako sukobljene strane obećavaju da će poštivati hodočasnike, jer je svima na srcu materijalna pomoć koja dolazi od vjerskoga turizma. Obnova hodočašća za kršćane bi značila prekid izolacije.

Apostolski nuncij u Izraelu, nadbiskup Pietro Sambi, oštro je kritizirao izraelske vlasti zbog problema oko izdavanja viza katoličkim svećenicima i redovnicima. Nuncij je upozorio kako takvo ponašanje izraelske Vlade može utjecati na odnos sa Svetom Stolicom i s ostalim državama. Od oko 1.800 redovnica i redovnika u Svetoj zemlji njih oko 130 ima problema s vizama.

"Odnos između Biblije i morala" bila je tema plenarnog zasjedanja Papinskoga biblijskog povjerenstva, koje je od 19. do 23. travnja održano u Vatikanu, pod predsjedanjem kardinala Josepha Ratzingera, predstojnika Kongregacije za nauk vjere.

"Odnos između Biblije i morala, koji je u središtu rada povjerenstva, tema je koja se ne tiče samo vjernika, nego u određenom smislu i svakog čovjeka dobre volje", kazao je papa Ivan Pavao II., primajući članove Papinskoga biblijskog povjerenstva. Sveti Otac napomenuo je kako putem Biblije Bog govori i objavljuje samog sebe, nudeći čvrste temelje i jasni smjer za ljudsko djelovanje. "Poznavati Boga, Oca našega Gospodina Isusa Krista, prepoznati Njegovu beskrajnu dobrotu, te otkriti, u darovima koje nam je Bog dao, zadaće koje nam je povjerio neki su od temeljnih stajališta biblijskoga morala", istaknuo je Papa.

Pozdravljajući Svetog Oca, prefekt Kongregacije za nauk vjere kardinal Joseph Ratzinger primijetio je kako se u suvremenom društvu sve više traga za takozvanim "laičkim moralom", koji je proizišao samo iz razuma i neovisan je o Božjoj objavi. "No, laički je moral slab i ograničen i nije u stanju otkriti samome sebi svoj početak i svoje posljednje značenje, jer je proizišao iz razuma čovjeka grešnika. Stoga je za potpuno razumijevanje moralnih sadržaja ljudskoga stanja nužna vjera", upozorio je kardinal Ratzinger.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je 25. travnja šest novih blaženika i ponovno izrazio nadu da će čovječanstvo, unatoč tragedijama koje se događaju u različitim krajevima svijeta, ipak pronaći put mira.

Pred visokim državnim izaslanstvima iz Portugala, Španjolske, Poljske, Kolumbije, Meksika i Italije, odakle potječu novi blaženici, te pred mnoštvom okupljenih vjernika, Papa se još jednom s Trga Svetog Petra obratio Gospi kako bi pomogla čovječanstvu da pronađe put mira. Za mir se molilo i u tijeku mise, "kako bi se uz pomoć blaženika uspjelo promijeniti bol u žrtvu ljubavi za obnovu srdaca i za mir u svijetu". Papa je do sada na čast oltara uzdigao 1.337 blaženika i 477 svetaca. Novi blaženici su: Augustin Czatoryski, Aleksandrina Maira da Costa, Eusebija Palomino, Nemesia Valle, Laura Montoya i Maria Guadalupe Garcia Zavala.

Predstavljajući ih Papa je istaknuo kako se "tajna svetosti nalazi u ljubavi prema Bogu. Kao i apostoli, i mi ostajemo zapanjeni pred bogatstvom divota koje Bog poduzima u srcima onih koji se uzdaju u njega". Napomenuo je kako nam upravo novi blaženici najbolje svjedoče da Gospodin može obnoviti vjerničko postojanje, kada se u njega uzdamo.

U prigodi obilježavanja 150. obljetnice proglašenja dogme o Bezgrešnom začeću, 24. travnja, potvrđeno je da će 14. i 15. kolovoza Papa hodočastiti zajedno s bolesnicima u najpoznatije marijansko svetište - u Lurd.

Peticiju za spomen kršćanstva u europskom Ustavu potpisalo je 750.000 Europljana, izjavila je francuska zastupnica Elisabeth Montfort u Bruxellesu. Dodala je kako osim toga peticiju podupiru nevladine organizacije koje predstavljaju 55 milijuna članova te se u predstojećim raspravama o tekstu Ustava značenje toga pothvata neće smjeti zanemariti.

Predsjednici država i vlada zemalja članica Europske unije namjeravaju pregovore zaključiti još u prvoj polovini ove godine. Predsjedništvo EU 1. srpnja preuzima Nizozemska.

U povodu pristupanja Republike Slovenije u Europsku uniju 1. svibnja, slovenski biskupi uputili su pastirsko pismo vjernicima, ističući duhovno značenje toga jedinstvenog korak u povijesti njihove zemlje.

Na prvome mjestu ističu ulazak u zajednicu država i naroda čije temeljne vrednote, kao i slovenske, izviru iz kršćanstva. Slovenski biskupi ističu kako povijesno gledano Europu nije moguće zamisliti bez kršćanstva. Napominjući kako danas mnogi političari ističu da "Europa treba jednu dušu", slovenski biskupi poručuju kako tu dušu ne treba tražiti, jer europska je duša kršćanstvo, osobito u svojim zahtjevima za poštivanjem dostojanstva čovjeka, za solidarnošću sa svima u potrebi, za poštivanjem čovjekove slobode, kulture i savjesti. Zajednička kršćanska baština predstavlja i zajedničku obvezu i dužnost za njezino očuvanje. Onako kako smo to nastojali u Sloveniji, sada ćemo zajedno s ostalim europskim kršćanima skrbiti da vjera u Isusa Krista i nadalje bude sol, kvasac i svjetlo nove Europe, poručuju slovenski biskupi.

Objavljen je dokument s liturgijskim smjernicama, koji je papa Ivan Pavao II. još protekle godine najavio u svojoj enciklici o Euharistiji. Sveta Stolica podsjeća na postojeće norme za slavljenje euharistije, te upozorava na opasnosti samovolje u liturgiji. Biskupe poziva da pozorno nadziru pridržavanje liturgijskih propisa.

U novom dokumentu, objavljenom 23. travnja u Vatikanu, pod naslovom "Redemptionis Sacramentum" u 186 točaka razrađene su brojne pojedinosti i istaknuta nužnost nadilaženja "teških zloporaba" na liturgijskom području. Bez spominjanja konkretnih zemalja, u instrukciji se upozorava kako je takva praksa u nekim mjestima postala uobičajena, što je nedopustivo, jer svojevoljne promjene u liturgiji vode podjeli u zajednicama.

Nove smjernice prije svega ističu velike prednosti proizišle iz liturgijske obnove Drugoga vatikanskog sabora, po kojoj je sudjelovanje vjernika u oltarnoj žrtvi svjesnije i aktivnije. U dokumentu se dosljedno utvrđuju postojeće norme i nema novosti o kojima se u medijima nagađalo.

Naputak ističe mjerodavnost crkvenih vlasti, biskupa u zajedništvu s Papom, u uređivanju euharistijske discipline, nužnost svećenika za euharistijsko slavlje; ne samo gozbenu, već iznad svega žrtvenu narav toga sakramenta; obvezu korištenja samo euharistijskih molitvi iz Misala, spominjući Papino, i ime mjesnoga biskupa; zabranu laicima propovijedati u tijeku mise, te poziv svećenicima da ne isprazne istinski smisao Božje Riječi govoreći samo o politici ili o svjetovnim temama; nužnost ispovijedi u slučaju teškoga grijeha prije pristupanja pričesti.

Dokument, nadalje, ističe kako je potpuno isključeno da se od liturgije stvara prostor za probe i za osobnu samovolju, koje ne može opravdati niti jedna dobra namjera. Stoga se, između ostaloga, preporučuje korištenje samo beskvasnoga kruha i prirodnog vina. Osim toga, valja izbjegavati određene ekumenske inicijative, koje su "premda velikodušne u namjerama", protivne euharistijskoj disciplini. Slavlje se ne može održati na nekršćanskome svetom mjestu i ne mogu se u misu uvoditi elementi drugih religija. Isto tako, treba poštivati razliku između svećenikove uloge i uloge laika, izbjegavajući i njihovu "klerikalizaciju".