Na susretu je ponovno konstatirano dramatično stanje broja katolika u Bosni i Hercegovini, kojih je čak 45%, zbog ratnog etničkog čišćenja i poratnog političkog inženjeringa, napustilo domovinu Bosnu i Hercegovinu. Biskupi su se osvrnuli na riječi Svetog Oca upućene objema biskupskim konferencijama za vrijeme njegovih apostolskih pohoda Hrvatskoj i BiH. U svjetlu tih smjernica kao i sveukupnoga socijalnog nauka Crkve, biskupi još jednom ističu kako budućnost naroda i građana u BiH može biti stvarana samo poštujući temeljna načela pravednosti i jednakopravnog položaja svih konstitutivnih naroda. Stoga, očekuju i pozivaju neka predstavnici međunarodne zajednice i djelatnici u domaćim strukturama vlasti, zbog potrebe za brzim i provedivim rješenjima, ne nameću opasna i nepravedna rješenja, posebice ne na štetu onih koji su najslabiji.

Članovi HBK izrazili su potporu naporima biskupa iz BiH u njihovoj pastirskoj zauzetosti oko očuvanja i učvršćenja povjerenih im zajednica kao i nastojanju hrvatskog katoličkoga naroda oko njegovanja i očuvanja narodnih i kulturnih vlastitosti. Izražavajući još jednom svoju bratsku solidarnost s Crkvom u BiH u nevoljama kroz koje prolazi, biskupi HBK očitovali su spremnost potaknuti sve strukture javnog života u Republici Hrvatskoj da materijalno pomognu opstanku Hrvata u BiH, napose na onim područjima koja su u ratu morali napustiti i na njih se još nisu mogli vratiti.

Biskupi su također saslušali i izmijenili informacije o radu na prijevodu novog Rimskog misala i Lekcionara, zatim o pripremanju zajedničkoga nacionalnog kalendara za obje biskupske konferencije, o radu Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral te o potrebi posebnih liturgijskih aktivnosti u kontekstu 40. obljetnice II. vatikanskog sabora.

Na zasjedanju biskupi su, između ostaloga, razmotrili dokument 10. biskupske sinode o "Biskupu kao služitelju Evanđelja Isusa Krista za nadu svijeta". Na temelju te pobudnice pape Ivana Pavla II. biskupi su dogovorili određene zajedničke inicijative i preuzeli obveze.

Biskupi su upoznati i s nedavno objavljenim tekstom Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, o najnovijem stanju pripremljenog Ugovora između BiH i Svete Stolice, te o prijedlogu učlanjenja Vrhbosanske katoličke teologije, najstarije visokoškolske ustanove u BiH, u Univerzitet u Sarajevu. S tim u svezi dogovoreni su konkretni koraci koje uskoro treba poduzeti kod predstavnika državnih vlasti i Svete Stolice.

Čuvši u tijeku zasjedanja za ponovno izbijanje oružanih sukoba na Kosovu, biskupi su uputili apel svima koji mogu učinkovito spriječiti krvoproliće i daljnje širenje nasilja, da to i učine. Izražavaju pogođenim obiteljima i zajednicama svoju solidarnost, moleći Boga za duše poginulih i za utjehu unesrećenima.

Sedamdesete godine protekloga stoljeća marijanski kongresi bili su važni za Crkvu u Hrvata, a plod je tih kongresa i Hrvatski marijanski institut (HMI). Istaknuo je to na početku svečanoga akademskog čina kardinal Josip Bozanić. "Hrvatski marijanski institut i njegov rad govore o vjerničkom identitetu hrvatskog naroda te o marijanskoj pobožnosti koja je važan element hrvatskog identiteta", rekao je kardinal Bozanić, čestitavši tridesetu obljetnicu Instituta i zaželjevši svim članovima daljnji uspješan rad.

Dr. Josip Baloban i sadašnji predsjednik Hrvatskoga mariološkog instituta biskup Vlado Košić govorili su zatim o rezultatima i postignućima Instituta kroz njegovo dugogodišnje djelovanje. Sva su ta vrijedna istraživanja i radovi članova Instituta i sudionika kongresa objavljivani u brojnim zbornicima i člancima koji se vezuju uz lik Blažene Djevice Marije. Biskup Košić osobito je istaknuo sudjelovanje HMI na međunarodnim simpozijima i kongresima u prošlosti, što je imalo veliko značenje za Hrvatsku, jer je upravo HMI bio veleposlanik Hrvatske u doba komunizma u ostalim zemljama Europe, ali i svijeta. Dodao je kako Institut svake tri godine priređuje simpozije i kongrese te da su u njemu djelovali i djeluju mnogi svećenici, redovnici, redovnice, ali i vjernici laici, ne samo s teoloških učilišta, već i iz drugih područja.

Fra Ljudevit Maračić je zatim iznio kratki povijesni pregled nastanka i djelovanja HMI, a dr. Adalbert Rebić govorio je o teološkom doprinosu HMI na području Crkve u Hrvata, ali i šire. Na kraju proslave fra Gabrijel Jurišić predstavio je novoizišli zbornik radova sa znanstvenog skupa koji je održan u Splitu 31. svibnja i 1. lipnja 2002. godine. Zbornik, 14. po redu, donosi 17 studija o marijanskim propovjednicima od 16. do 19. stoljeća. Sažeci su doneseni na hrvatskome i engleskom jeziku, a otisnut je na 280 stranica.

Biskupijski povjerenici za pastoral mladih iznijeli su prve statistike prijava mladih za susret. Do sada se za susret prijavilo 12.000 mladih, a očekuje se da će u Šibenik doći od 15.000 do 20.000 mladih. Službeni program susreta započet će 24. travnja u 14 sati na gatu "Vrulje".

Jedna od posebnih zanimljivosti, istaknuto je na sastanku, bit će "Lađa života" na ulazu u gat u koju će mladi moći staviti svoje molitve, likovne uratke, pisma, kritike, prijedloge, osobno ili skupno, anonimno ili s potpisom te je zaključeno da je stoga potrebno prethodno animirati mlade u tu svrhu. Sadržaji "Lađe" bit će prineseni na svečanoj euharistiji, a naknadno će se ti materijali obraditi kao posebni doprinos i smjernice pastoralu mladih. Nakon predstavljanja biskupije domaćina, pjesme, svjedočenja i meditacije u 17 sati započet će središnje euharistijsko slavlje koje će predvoditi predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić, zajedno s gotovo svim hrvatskim biskupima i s brojnim svećenicima. Euharistijsko slavlje izravno će prenositi i Hrvatska radio televizija i Hrvatski katolički radio, medijski pokrovitelj susreta. Zahvaljujući HKR-u, još 23 radijske postaje promoviraju taj susret.

Nakon središnjeg susreta u subotu mladi će sa svojim skupinama biti raspoređeni u župe koje im je dodijelio organizator, gdje će ih se smjestiti po obiteljima i školama. Drugi dan, 25. travnja, priredit će se po župama Šibenske biskupije prijepodnevna zajednička euharistija, druženje, program "Mladi za mlade", u kojem će se predstaviti i bolje upoznati mladi gosti i domaćini.

Kardinal Franjo Kuharić borio se za dostojanstvo čovjeka, za slobodu svoga hrvatskog naroda, zauzimao se za obespravljene i dizao glas protiv lažnih ideologija i nametanih uzora. Teško ga je moglo nešto tako ražalostiti kao nepravda i teško ga je mogao netko uznemiriti tako kao bezobzirni tlačitelji čovjeka i Božjih zakona, rekao je u propovijedi kardinal Bozanić.

Bio je čovjek i biskup koji je uviđao potrebe drugih; nije bježao od siromašnih i rado je razgovarao sa svakim čovjekom, poručio je predvoditelj misnoga slavlja.

Okrijepljen svetim sakramentima, 20. ožujka, u 11 sati, u zagrebačkoj Klinici Rebro umro je u 100. godini života, 77. godini svećeništva i 41. godini biskupske službe umirovljeni pomoćni vladika križevački Joakim Segedi.

Joakim Segedi rođen je 27. listopada 1904. u Ruskom Krsturu. Za svećenika je zaređen 5. rujna 1927. u rodnome mjestu. Obnašao je dužnosti duhovnika sjemeništa, generalnog vikara Bačke apostolske administrature za katolike istočnoslavenskog obreda, vikara Bačkog vikarijata, apostolskog protonotara. Biskupom je imenovan 24. veljače 1963., a za vladiku je zaređen u Rimu u Bazilici sv. Petra 28. srpnja 1963. Umirovljen je 21. svibnja 1983. godine.

Ivanka Bubalo, četrdesetjednogodišnja katolička novinarka poginula je u teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju 21. ožujka, na autocesti Zagreb - Lipovac kod Starog Petrovog Sela.

Ivanka Bubalo rođena je 2. siječnja 1963. godine u Božincima u općini Derventa. U Derventi je završila gimnaziju, a u Zagrebu Fakultet političkih znanosti. U Slavonski Brod došla je nakon srpske okupacije Bosanske Posavine i od tada se isticala dobrotvornim radom, organizirala je i sudjelovala u brojnim humanitarnim akcijama, a neumorno je poticala i povratak prognanika u rodnu Bosnu. Ivanka Bubalo bila je majka troje djece. Bila je aktivna članica Hrvatskog društva katoličkih novinara, a surađivala je s mnogim našim redakcijama.

Sućut Ivankinoj obitelji, suprugu Slavku Bubalu i djeci Marini, Anđeli i Ivanu, uputili su đakovački i srijemski biskup Marin Srakić i pomoćni biskup Đuro Hranić. Govoreći o pokojnoj Ivanki kao istaknutoj katoličkoj novinarki i istaknutom članu biskupijske zajednice, naglasili su kako su je resili iskustvo duboke osobne vjere, predanje Isusu Kristu, iskrena ljubav prema Crkvi i uvjerenje da su sredstva društvenoga priopćavanja neizmjerna, dragocjena i nezaobilazna mogućnost u naviještanju Radosne vijesti svakom čovjeku.

Ivanka Bubalo pokopana je 23. ožujka na gradskom groblju u Slavonskom Brodu, a ispratilo ju je više tisuća ljudi, među kojima brojni svećenici i kolege novinari, te djelatnici iz katoličkih medija i udruga.