Stotinu pastoralnih putovanja papa Ivan Pavao II., osim s Hrvatima, posebno je obilježio i u Vatikanu, okupivši 12. lipnja suradnike koji su mu u organizaciji svih tih putovanja pomagali. Jubilarno putovanje u Hrvatsku tom prigodom nazvao je "važnim pastoralnim pothvatom", a zatim je podsjetio kako je od samog izbora za Rimskog biskupa 16. listopada 1978. u njegovu srcu osobito snažno odjekivala žurnost Isusove zapovijedi: "Idite po svem svijetu i naviještajte evanđelje svakom stvorenju". Svojem je dužnošću smatrao stoga ići stopama apostola Petra koji je "išao sve pohoditi", da bi utvrdio i učvrstio vitalnost Crkve u vjernosti Riječi i u služenju istini; da kaže svima da ih Bog ljubi, da ih Crkva ljubi, da ih Papa ljubi; i da primi od njih ohrabrenje i primjer njihove dobrote i vjere.

Prisjećajući se svojih 100 apostolskih putovanja diljem cijeloga svijeta, od Meksika 1979. do Hrvatske 2003., Papa se spomenuo braće biskupa s kojima je "mogao izravno podijeliti njihove pastoralne probleme i tjeskobe", kao i različitih kategorija vjernika, koji su mu "omogućili izbliza upoznati život kršćanskih zajednica na različitim kontinentima, njihova očekivanja, teškoće, trpljenja i radosti".

Posebno se prisjetio susreta s mladima, koje naziva nadom Crkve i Pape: "U njihovim radosnim i zamišljenim licima vidio sam naraštaj spreman velikodušno nasljedovati Krista i izgrađivati civilizaciju ljubavi". No, u Papinu sjećanju i srcu "kao najuzvišenije i najganutljivije sjećanje s posjeta" ostaju, kako je rekao, najdublje utisnuti "veliki šaroliki skupovi Božjeg naroda, okupljenog na slavlju Euharistije".

U tijeku svoga 25-godišnjeg pontifikata papa Ivan Pavao II. obišao je 129 zemalja i posjetio 600 mjesta. Prema objavljenim statistikama, u tijeku tih putovanja izgovorio je 2.400 govora te je praktički bio na putu 575 dana, prešavši više od milijun kilometara, što znači da je gotovo 30 puta obišao kuglu zemaljsku, odnosno trostruku udaljenost od Zemlje do Mjeseca. Kardinal Roberto Tucci, koji je organizirao veći dio Papinih apostolskih putovanja, izjavio je kako zapravo nitko ne zna koliko je ljudi sudjelovalo na tim susretima sa Svetim Ocem, a još manje koliko je gledatelja pratilo Papina putovanja s televizijskih ekrana. Ne zna se čak ni koliko ljudi mu je pružilo ruku. Svakako riječ je o velikim brojkama, rekao je kardinal Tucci, dodajući kako su ta putovanja ostavila neizbrisive tragove i postala baština povijesti Crkve.

"Turizam kao poticaj na borbu protiv siromaštva te za stvaranje zaposlenja i društvenoga sklada" tema je 24. Svjetskog dana turizma, koji se obilježava 27. rujna.

Papina poruka turistima i turističkim djelatnicima predstavljena je u Tiskovnom uredu Svete Stolice 26. lipnja. Ističući kako se na putovanjima i odmoru ne može ravnodušno promatrati siromaštvo i nerazvijenost, Sveti se Otac obraća osobnoj odgovornosti posjetitelja i napominje kako se oni ne mogu zatvoriti u vlastite sebične interese. Posjetitelj i turist posvuda se može susresti s bolnom stvarnošću bijede i gladi. On se ne može izolirati na nekome sretnom otoku, daleko od društvenoga konteksta. Stoga su turisti pozvani ne koristiti se svojim privilegiranim položajem na štetu ljudi onoga kraja u kojemu borave. Papa traži od turista konkretnu solidarnost te da odmor i putovanje budu prigoda za dijalog među osobama s jednakim dostojanstvom, da budu iskrena otvorenost za razumijevanje drugoga.

Turizam može imati važnu ulogu u borbi protiv siromaštva, pod gospodarskim, društvenim i kulturnim vidikom, napominje Papa, a putujući ljudi upoznaju mjesta i različite prilike te se razvija svijest o razlici između bogatih i siromašnih država. Stoga je potrebno nastojati da blagostanje malobrojnih privilegiranih osoba ne bude ostvareno na štetu kvalitete života mnogih drugih. Turizam je, također, i posebni izraz društvenoga života koji utječe na pojedince i narode, pa stoga treba biti usmjeren na cjeloviti razvoj osobe, zaključuje Sveti Otac u poruci za Svjetski dan turizma.

Na sastanku održanom sredinom lipnja u Vatikanu, članovi Papinskog vijeća za obitelj i predstavnici Vijeća biskupskih konferencija za pastoral obitelji, istaknuli su potrebu zauzetijeg rada oko suočavanja s novim izazovima na području obitelji i na području zaštite života, koji se otvaraju u svim parlamentima svijeta.

Predsjednik Papinskoga vijeća za obitelj kardinal Alfonso López Trujillo osvrnuo se na međunarodna zbivanja koja se odražavaju u političkoj i društvenoj europskoj stvarnosti. Stanje je, prema njegovom mišljenju, na europskom kontinentu najkritičnije, jer je desetljećima sekularizacija negativno utjecala na obitelj, koja je ionako vrlo krhka zbog unutarnjih i vanjskih problema. Na sreću postoje mnogi pokreti i udruge koje rade u obiteljskim sredinama. Kardinal López Trujillo istaknuo je dušobrižnički rad pokrajinskih Crkvi, koji se posljednjih godina znatno poboljšao. Posebno važnu ulogu imaju instituti na kojima se produbljuje obiteljska problematika i istražuju bioetičke znanosti. Potrebno je, prema njegovom mišljenju, ujediniti ta iskustva i dostignuća kako bi se stanje obitelji i života obogatilo kulturnim doprinosima i svjedočanstvima tih znanstvenih ustanova.

Posebna su tema rasprave bile veze između obitelji i društva, kao i razna zakonodavstva, koja je Vijeće u svom priopćenju nazvalo “užasnima”, jer ne poštuju temeljna prava čovjeka, obitelji ni života od začeća do prirodne smrti. Jedan od uzroka tome je i nedovoljna informiranost zastupnika u parlamentima, te su njihovi govori često dvoznačni, nejasni i nedosljedni znanstvenim dostignućima. Papinsko vijeće za obitelj stoga je priredilo Leksikon sa 78 dvoznačnih riječi, kojim želi razjasniti temeljne znanstvene pojmove pod antropološkim, fiziološkim, seksualnim i prokreativnim vidom.

Povjerenstvo biskupa Europske unije objavilo je dokument o odgovornosti kršćana u procesu europske integracije, na što ih je potaknula izrada europskog Ustava i širenje Europske unije.

Dokument, koji nosi naslov "Otvorimo naša srca: odgovornost katolika i nacrt ustava Europske unije", želi dati smjernice kršćanima, a izradila ga je skupina teologa pod vodstvom zamjenika predsjednika Povjerenstva biskupa Europske unije, francuskog nadbiskupa Hippolytea Simona. U tom dokumentu, biskupi pozivaju društvo da se suoči sa stvaranjem Europe i potiču kršćane da shvate odgovornost koju su povijest i europska kultura upravo njima povjerile. Biskupi pišu i o strahu mnogih kršćana pred procesom europske integracije i stoga ih pozivaju da rade za jedinstvo i stabilnost kontinenta, ističu vrijednosti mira, solidarnosti i slobode te upozoravaju na slabe točke, među kojima je posebno balkanska kriza i tlačenja koja je podnio istočni dio Europe. Među europske slabosti ubrajaju društvenu i socijalnu nejednakost, te nedostatak slobodne konkurencije. Pred tim problemima, ističe se, katolici su pozvani otkriti katoličku europsku baštinu, vrednovati svoje različite duhovne predaje te promicati ekumenski i međureligijski dijalog.

Molitvom za mir u bečkoj katedrali sv. Stjepana, 10. lipnja, otvorio ga je kardinal Christoph Schoenborn. Na Večernjoj europskoj molitvi za mir sudjelovali su predstavnici osam biskupskih konferencija zemalja Srednje Europe te visoki austrijski politički i kulturni dužnosnici. Srednjoeuropski katolički dan (SEKD), podsjećamo, zajednički je projekt biskupskih konferencija Austrije, Bosne i Hercegovine, Češke, Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Poljske. Tako je na molitvi u Beču sudjelovao i predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, te član Međunarodnog izvršnog odbora za SEKD mr. Tomislav Markić i član Međunarodne radne skupine za mlade Božidar Tenšek. U ime BK BIH sudjelovali su prodekan sarajevske Teologije dr. Pavao Jurišić te Tomo Mlakić.

Europa se ne može - ni u dobrim ni u lošim vremenima - odijeliti od kršćanstva, rekao je bečki kardinal u svojoj propovijedi, upozorivši kako nije slučajno što je upravo ideja o europskome jedinstvu niknula među onima koji su dijelili zajedničku kršćansku vjeru. Kada katolici govore o Europi, tada treba misliti na cijelu Europu, rekao je kardinal, dodajući važnost kršćanskog opredjeljenja za bližnje i zaštitu ljudskoga dostojanstva, jer tko Krista ozbiljno shvaća ne može nikada sebe ili svoj narod smatrati "nadljudima", a ostale "manje vrijednima".

U povodu otvaranja Srednjoeuropskoga katoličkoga dana u Austriji, poruku sudionicima večernje molitve uputio je i papa Ivan Pavao II., podsjetivši pritom na važnost kršćanske nazočnosti u modernoj Europi, te kršćanske suodgovornosti za sadašnjost i budućnost Europe. Na otvaranju su prikazani i video materijali sa zasjedanja Glavnog odbora koji je održan u Zagrebu i na kojemu je prvi put u povijesti potpisano zajedničko pastirsko pismo osam biskupskih konferencija.

Blago Vatikanskih muzeja može se od 24. lipnja vidjeti i na Internetu. Dovoljno je, naime, pritisnuti mišem na www.vatican.va i na njima pronaći 3.200 stranica teksta, 800 grafičkih elemenata i 165 slika, što zainteresiranima omogućuje upoznati složenu stvarnost petstoljetnih kolekcija umjetničkih djela, koje godišnje posjeti na milijune posjetitelja. Time se, kako je istaknuo papa Ivan Pavao II. prigodom otvaranja novog ulaza u Vatikanske muzeje 2000. godine, a prenosi IKA, želi iznova pokazati volju Crkve za dijalogom s humanitarnim znanostima u znaku umjetnosti i kulture, stavljajući na raspolaganje svima baštinu koju joj je povjerila povijest.

Za izradu naslovne web stranice kao i za pretraživanje raspoloživih umjetničkih djela upotrijebljene su najmodernije tehnologije. Posjetitelji Interneta svih dobi i kultura moći će pratiti djela s tekstovima na pet glavnih svjetskih jezika, a virtualno će se moći "prošetati", između ostalog, i Apostolskom palačom, apartmanima papa iz obitelji Borgia i Sikstinskom kapelom.