Braća Andy i Larry Wachowski, vizionari koji su izmislili "Matrix" trilogiju, jedinstveni i originalni svijet, bivši su industrijski radnici iz Chicaga koji obožavaju stripove. Pisali su priče koje su izrasle u stripove, a potom i u filmske scenarije. Prvi scenarij, kojeg su uspjeli prodati, bio je za akcijski triler "Ubojice" (1995.). Ideja za kibernetički ep "Matrix" braći je pala na pamet već 1992. Nakon "Ubojica" došli su u "Warner Bros" s gotovim scenarijem, no taj kod šefa produkcije Joela Silvera (Predator, Smrtonosno oružje, Umri muški), zbog velike težine i skupoće nije odmah prihvaćen. Tek kada su dokazali svoj redateljski talent na niskobudžetnom trileru "Bound" ("Preko svake mjere"), povjeren im je i skupi akcijski SF triler "Matrix", jedno od vrhunskih djela kompjuterske animacije do sada.

Sadržaj je opće poznat. Od nadljudskog softvera izabrani haker Neo biva oslobođen simuliranog svijeta Matrixa u kojem žive ljudi nesvjesni da su podjarmljeni i iskorištavani od strojeva kao obične baterije, i pridružuje se grupi ljudi koji žive u stvarnom svijetu i njihovoj borbi da oslobode ostale. Riječ je o pobuni ljudi protiv svojih gospodara strojeva. U toj borbi daroviti pojedinci razvijaju izvanredne borilačke vještine. Najviše od svih Neo. U simuliranom prostoru Matrixa on dobiva nadljudske moći za tučnjave, za računalno animirane akcije snimane iz različitih kutova, za bullet-time i digitalno zaleđene frameove, sposobnost da hoda po stropu, lebdi i leti, i za druge nemoguće akcije snimane virtualnom kamerom.

Nakon velikoga komercijalnog uspjeha "Matrixa" (1999.), snimljena su još dva nastavka, još skuplja, kompjuterski virtuoznija i spektakularno raskošnija, "Matrix Reloaded" (2002.) i "Matrix Revolutions" (2003.). Radnja oba nastavka događa se tijekom samo 72 sata. Toliko je vremena preostalo ljudima da zaustave milijune visoko tehnološki razvijenih strojeva ubojica koji probijaju put do podzemnoga utočišta Siona da bi uništili čitavu slobodnu ljudsku vrstu.

Što su nastavci bili rastrošniji to je umjetnička kvaliteta opadala. Prvi je "Matrix" zasluženo osvojio mnoge nagrade: Saturn, Eddie, BAFTA, BMI, BEA, Bogey, CAS, Empire itd., u što idu i četiri sporedna Oscara za razne efekte.

Matrixov je utjecaj velik. Promijenio je koncept akcijskog filma, utkao je u sebe filozofiju, ljubav, religijsku simboliku, bajku, shizofreniju i vizualni stil. Utjecao je na popularnu kulturu svijeta, čak i na modu.

No, ono što je u tim filmovima uistinu očaralo publiku nije raskošna filmska tehnika, niti virtuozna akcija, a najmanje moda, već lucidna ideja i egzistencijalno relevantna priča. To je film koji postavlja filozofska pitanja, osobito ono ključno: što je istina? Priča o dramatičnoj borbi čovjeka i zle sile koja poprima mitske hiperbolične dimenzije opakog svijeta i njegova stvoritelja, superinteligentnog računala, nalik opakome Demjurgu dualističke gnoze. Osim simbolike gnoze, shizofrenije, New agea, i borilačkih vještina zenskog buddhizma, još važniju ulogu u filmu imaju kršćanska značenja.