Osim što je gotovo svaka biskupija i nadbiskupija objavila neka prigodna izdanja, otvorene su i nove službene stranice Trećeg pastoralnog pohoda Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Na adresi www.papa.hr može se tako, osim aktualnim vijestima, pristupiti svim materijalima i informacijama vezanim uz novi Papin pohod našoj zemlji; dokumentima, govorima, fotografijama, obavijestima, te vijestima o popratnim događajima. Na stranici su također ponuđene korisne informacije o svakom gradu koji će Papa pohoditi, o press-centrima i o odgovornim osobama u njima, o dvama prethodnim Papinim pohodima Hrvatskoj te o Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Osim toga u suradnji s HRT-om, HTnetom i CARnetom ostvarena je mogućnost praćenja i audio-vizualnih zapisa, odnosno program pohoda uživo. Osim hrvatske verzije, postoji i engleska verzija stranica na www.pope.hr.

Katolička izdavačka kuća "Kršćanska sadašnjost" ponudila je, pak, u povodu Papina posjeta, besplatno "skidanje" tekstova vezanih uz geslo posjeta "Obitelj - put Crkve i naroda". Na Internetskoj adresi www.ks.hr možete tako pročitati ili usnimiti na svoje računalo tekstove katoličkog filozofa i teologa dr. Vjekoslava Bajsića - "Znači li brak odnosno obiteljski život lutriju?", "Obitelj kao zajednica osoba", "Crkva - Božja obitelj?", "Brak u današnjem urbaniziranom i tehniziranom društvu". Tu su i neki drugi Bajsićevi tekstovi, kao i tekstovi Tomislava Šagi-Bunića i Rosina Gibellinija.

Na Internetu su se našli i svi javnosti dostupni podaci o novoj hrvatskoj blaženici Mariji od Propetog Isusa Petković. Stranica donosi životopis buduće hrvatske blaženice, važnije događaje iz života s. Marije, postupak za beatifikaciju te čuda koja su se dogodila po njezinu zagovoru. Adresa je www.marijapropetog.hr.

"Novi list", "Karlovački list", "Zadarski list", "Glas Slavonije" i izdavačka kuća "Adamić" sa svojim poslovnim partnerima pripremili su od 5. do 9. lipnja projekt "Papa među nama". Projekt obuhvaća sveobuhvatnu medijsku pripremu i praćenje Papina pohoda našoj zemlji, te izložbu fotografija "Papa među nama" koja se održava u Malom salonu u Rijeci od 29. svibnja do 14. lipnja. Postav izložbe čini četrdesetak fotografija u boji velikog formata. Teme izložbe su susreti sa Svetim Ocem u tijeku njegova boravka u Hrvatskoj u listopadu 1994. te u listopadu 1998., zatim Papin boravak u Pečuhu u kolovozu 1991., u Sarajevu 1997., u Asizu 2002. te tijekom audijencije u Vatikanu 2002. U sklopu tog projekta izdavačka kuća "Adamić" objavljuje dvije knjige: "Pape kroz povijest" Silvija Tomaševića te "Hrvati Papi - Papa Hrvatima" autorice dipl. theol. Ksenije Rukavine.

Nakladni zavod Matice hrvatske objavio je autobiografiju pape Ivana Pavla II., u kojoj su sabrani izabrani citati iz cjelokupnoga spisateljskog djela Karola Wojtyle, posebice iz govora, propovijedi i uspomena, potom ulomci pjesničkih i dramskih djela te intervjua i pisama. Glavna urednica hrvatskog izdanja je Julijana Matanović, a na hrvatski jezik Papinu autobiografiju je preveo Pero Mioč. Pisac predgovora, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, tu je knjigu ocijenio kao "školu života", preporučivši je našim obiteljima, koje svojim životnim hodom u vjeri, mogu dati veliki doprinos društvu poljuljanih vrijednosti.

Uz Papino stoto te sto i prvo misionarsko putovanje po svijetu, u tijeku kojih će posjetiti Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, Hrvatski Caritas, Hrvatski katolički radio i Udruga Radio Marija pokrenuli su molitveno-karitativnu akciju PET.

Od 25. svibnja do 29. lipnja priređuju akciju Papa – Ekumenizam – Tolerancija (Akcija PET), odnosno, pet tjedana neprekinute molitve za uspješnost svih dimenzija i razloga Papinih posjeta. Istodobno bit će to pet tjedana svesrdnog darivanja u korist najpotrebnijih, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Molitveni dio akcije započeo je 25. svibnja u 12 sati, a trajat će do 29. lipnja do 12 sati. Molitva će tako trajati neprekinuto punih pet tjedana, a u molitvenom lancu izmjenjivat će se pojedinci i razne zajednice. Molitvene termine međusobno su podijelili Radio Marija i Hrvatski katolički radio koji putem etera animiraju molitelje. Na isti način mogu se prijaviti i zajednice - župe, Hrvatske katoličke misije, pokreti, udruge i razne druge formalne i neformalne molitvene i slične zajednice u krilu Crkve. Sve prijave iz Hrvatske i BiH, kao i sve druge obavijesti za molitvene termine mogu se dobiti na brojevima 01/ 23 47 965 i 23 27 111.

Darivanje se ostvaruje na dva osnovna načina: telefonskim pozivom na govorni automat 060 505 505, a svakim pozivom daruje se pet kuna na predviđeni račun Hrvatskog Caritasa i izravnim darom na žiro račun Hrvatskog Caritasa: 2340009-1100080340, poziv na broj je 555, s naznakom "Akcija Papa-ekumenizam-tolerancija".

U hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici postavljen je brončani kip pape Ivana Pavla II. Kip je 18. svibnja, na Papin rođendan, svečano otkrio apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi. Apostolski nuncij tom je prigodom blagoslovio i obnovljenu bistričku crkvu, novopostavljene vitraje budućega hrvatskog blaženika dr. Ivana Merza, sv. Maksimilijana Kolbea, sv. Lovre i sv. Vinka Paulskog kao i obnovljeno svetohranište. Klesarske radove granitnog postolja na kojem se nalazi kip Svetog Oca, visok 2,80 metara i težak 700 kilograma izradio je akademski kipar Zlatko Čular. U galeriji svetišta otvorena je i izložba fotografija pod nazivom “Kako se radio kip Svetog Oca”.

U prostorijama Tajništva HBK, pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa i predsjednika Biskupske komisije HBK za laike dr. Mile Bogovića, održana je u svibnju redovita sjednica te komisije. Među ostalim, na sastanku je razmatrana mogućnost sudjelovanja na susretu s Papom u Banjoj Luci 22. lipnja, kada će biti proglašen blaženim časni sluga Božji Ivan Merz. Naime, kako su pripreme za Banju Luku tekle usporedo s pripremama za susret s Papom u Hrvatskoj, bilo je teško ostvariti širu akciju za hodočašće u Banju Luku. Stoga je preporučeno svim biskupijama da potaknu mlade i ostale vjernike laike da se u što većem broju priključe slavlju u Banjoj Luci.

Kao odjek rada Osječkog simpozija (o mogućnostima organiziranog djelovanja vjernika laika) i u perspektivi usmjeravanja rada Ureda za laike, bilo je govora i o pravima i o odgovornostima Komisije za laike, kao savjetodavnog tijela HBK. Sam Ured za laike zasad je pretežno zaokupljen projektima Odbora za mlade, od kojih su neki: web-portal mladi.hbk.hr, formacija animatora, pripreme za Srednjoeuropski katolički dan, Modrave, te umrežavanje udruga mladih.

Biskupi BiH ističu kako pismom žele lik budućeg blaženika staviti pred vjernike, osobito mlade. "Ivan Merz doista ima što reći i pokazati i današnjim mladim članovima Kristove crkve, kako u našim biskupijama, tako i u cijeloj Europi!", poručuju biskupi. "Kao nadareni intelektualac uživao je u raznim književnim djelima. Divio se ljepoti poezije. Duhom uranjao u dubine i tajne raznih filozofija i svjetonazora. No, pravo duševno zadovoljstvo i duhovni mir u tim djelima nije nalazio. Njegova je duša čeznula za autentičnom istinom, za onom vječnom, koja je jedina kadra ljudskoj duši donijeti radost i mir. A put k takvoj istini on, kao intelektualac i mislilac, nalazio je jedino u Svetom pismu, djelima kršćanskih teologa i u raznim životopisima svetaca. Odgovor na sva svoja zagonetna pitanja nalazio je u jedinoj i pravoj, onoj vječnoj istini - Isusu Kristu!", pišu, između ostalog, bosanskohercegovački biskupi o Merzu.

U nastavku pisma biskupi podsjećaju kako se Merz nakon studija predano uključuje u život Crkve, u obnovu liturgije te u rad s mladima u kojem se posebno isticao i čemu je osobito bio privržen. Svojim poniznim životom Merz poziva svakoga čovjeka, vjernika i nevjernika, da živi sveto i savršeno. On je i preteča novih ideja Drugoga vatikanskog koncila, jer je koncilske odrednice, osobito one upravljene unutarnjoj obnovi Crkve, provodio 40 i više godina prije njegova otvorenja. Bog je izabrao Merza, pišu biskupi, i to u ovome vremenu i prostoru, kako bi vjernike laike potaknuo i pozvao da svaki čovjek, bilo kojega zvanja i položaja, može postati savršen, ako bude radio na sebi potpuno ponizno i predano u volju Božju; "Ivan je mladi, raspjevani i zaneseni prorok suvremenog doba".

Zbog iznimno velikog interesa javnosti kampanja se nastavlja do 15. lipnja potpisivanjem peticije u više od 1.500 župa te u mnogim velikim i malim trgovinama i centrima koji su prihvatili prijedloge zabrane rada nedjeljom. Akciju Hrvatskog Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira podupro je svojim potpisom i predsjednik Hrvatskog Caritasa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Položaj osoba koje rade nedjeljom je alarmantan, jer su lišeni zajedništva u svojoj obitelji, neprimjereno su plaćeni, a kršćani ne mogu prakticirati svoj sakramentalni i vjernički život slavljenjem nedjeljnih misa i blagdana – rekao je nadbiskup Prenđa, apelirajući na zakonodavce da u donošenju zakonskih odredbi poštuju ljudska prava.