I pored sve jačih pritisaka za rat raspoloženog SAD-a i država saveznica, zagovornici mirovnog rješenja iračke krize diljem svijeta, bili su aktivni i tijekom cijelog proteklog mjeseca.

Vatikan je u veljači, među ostalima, ugostio i potpredsjednika iračke Vlade Tariqa Aziza, generalnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana i britanskog premijera Tonya Blaira. Sve njih primio je papa Ivan Pavao II. Poglavar Katoličke Crkve, poslao je, osim toga, u diplomatsku misiju u Irak i svog posebnog izaslanika kardinala Rogera Etchegaraya. On se susreo s najvišim predstavnicima iračkoga državnog vrha, kao i sa samim iračkim predsjednikom Sadamom Huseinom. Kako je kasnije izvijestio medije, razgovarali su o vrlo konkretnim pitanjima. Ne želeći spominjati detalje, rekao je ipak kako su tijekom susreta razmotrili jesu li svi, a ne samo Irak, učinili sve da se osigura mir, uspostavi ozračje povjerenja koje toj zemlji omogućava da ponovno zauzme mjesto koje zaslužuje u međunarodnoj zajednici. U središtu razgovora s Huseinom, rekao je kardinal Etchegaray, bio je patnički irački narod. Crkva je pokazala svoju solidarnost s tim narodom koji je toliko trpio još od iransko-iračkoga rata i u tijeku trinaest godina embarga - rekao je Papin izaslanik.

Traganje za pravednim rješenjem iračke krize mora se nastaviti - Time bi se ukratko mogao opisati zaključak susreta Pape i generalnog tajnika Ujedinjenih naroda Kofija Annana. Na sastanku je istaknuta važna uloga UN-a i obostrana želja da se nastavi traganje za pravednim i učinkovitim rješenjima trenutnih izazova, uz poštivanje međunarodnih zakona za koje jamče Ujedinjeni narodi. Tim se rješenjima, s druge strane, moraju izbjeći daljnja teška trpljenja tamošnjeg pučanstva, koje je već kušano dugogodišnjim embargom - naglašeno je nakon sastanka u priopćenju Svete Stolice.

Zamjenik iračkoga premijera Tariq Aziz susreo se s Papom 14. veljače, predavši mu tom prilikom osobnu poruku iračkoga predsjednika. U izjavi za novinare irački je dužnosnik rekao da je isključen posjet Svetoga Oca Iraku, jer mu Irak sada nije u mogućnosti jamčiti sigurnost. Također je odbacio mogućnost da Sadam Husein ode u izgnanstvo, ponovivši kako njegova zemlja ne posjeduje oružje za masovno uništavanje za koje je SAD optužuje. Aziz je, inače, i sam katolik, pripadnik Kaldejske Katoličke Crkve, a po povratku iz Vatikana svratio je u grad sv. Franje - Asiz, gdje je u bazilici molio za mir.

Krajem veljače, Svetog Oca po prvi put posjetio je britanski premijer Tony Blair. Papa je tom prigodom izrazio želju da se u rješavanju teške situacije u Iraku učine svi napori kako bi se u svijetu izbjegle nove podjele. Istaknuo je važnost poštivanja međunarodnog prava i surađivanja s Organizacijom UN-a, a u razgovoru je posebna pozornost posvećena i humanitarnim prilikama iračkog naroda.

Davanje - blaženije od primanja
Korizma nas poziva na veće zauzimanje za solidarnost.

U svojoj ovogodišnjoj korizmenoj poruci, pod geslom "Davanje je blaženije od primanja", papa Ivan Pavao II. pozvao je vjernike da se zauzmu za "kulturu solidarnosti". Pritom nije samo riječ o dobru pojedinaca, nego o poboljšanju životnih uvjeta za sve. Papa je pozitivnim ocijenio osjetljivost i pomoć koje se javljaju pri prirodnim katastrofama, ratovima i ostalim nesrećama, posebno ističući solidarnost za vrijeme poplava u Europi, potresa u Latinskoj Americi, epidemija u Africi i aktiviranja vulkana na Filipinima. Na tom je području i važna uloga javnih glasila, rekao je Sveti Otac, jer pomažu da se ljudi izravno uključe i pomognu onima koji trpe. U svijetu u kojemu se stvorila kultura potrebe brzog stjecanja materijalnih dobara, upravo post može biti praktično i djelotvorno sredstvo protiv želje za posjedovanjem i prekomjernom ovisnošću o novcu, istaknuto je u Papinoj korizmenoj poruci.

Svjetski misijski dan u znaku krunice - S namjerom da se na vrijeme i što primjerenije pripravi za proslavu Misijske nedjelje, ove je godine, mnogo ranije nego što je to bilo uobičajeno, objavljena i Papina poruka za Svjetski misijski dan (slavi se 19. listopada). Kao temu za razmišljanje za Svjetski misijski dan Papa je naznačio molitvu krunice. Poruka za misijski dan, naglašeno je prilikom njena predstavljanja u Vatikanu, ima tri značajne odrednice: kontemplativnija Crkva, svetija Crkva i Crkva više misionarska, koju uvijek prati Presveta Djevica, Zvijezda nove evangelizacije, jasna zora i sigurni vodič na našem putu.

Objavljeni su i neki statistički podaci o misijskoj djelatnosti Crkve. Tako saznajemo da, zaključno s 31. prosincem 2002., u misijskoj službi radi oko 85.000 svećenika, od čega ih 52.000 pripada dijecezanskom kleru, dok 33.000 čine redovnici. U Africi ih je 27.000, u Aziji 44.000, u Americi 6.000, u Oceaniji 5.000, u Europi 3.000. U njihovom im misionarskom djelovanju pomaže 28.000 redovnika nesvećenika, 45.000 redovnica i 1.650.000 vjeroučitelja.

Važan vidik predstavlja također socijalna, odgojna i zdravstvena skrb te brojne izgrađene crkve i kapele. Kongregacije za evangelizaciju naroda vodi oko 42.000 škola, 1.600 bolnica, više od 6.000 ambulanti, 780 bolnica za liječenje gubavaca, a mora se spomenuti i karitativne i socijalne aktivnosti s ostvarenih 12.000 pothvata. U sklopu Kongregacije je i Papinski zavod sv. Petra i Međunarodni papinski zavod sv. Pavla, instituti za svećenike iz misijskih zemalja na visokim studijima, u kojima trenutno studira 340 studenata.

Prema statistikama, samo u posljednjih deset godina, oko tisuću misionara posvjedočilo je vlastitim životom svoju vjernost Kristu, no taj je broj nepotpun budući da se odnosi samo na dio zemalja o kojima postoje informacije.

"Ne" znanstvenom manipuliranju čovjekom - “Etika biomedicinskog istraživanja prema kršćanskom viđenju” bila je tema 9. općeg zasjedanja Papinske akademije za život, održanog krajem veljače. Primivši sudionike na zasebnu audijenciju, Papa je izrazio zahvalnost znanstvenicima koji se posvećuju istraživanjima na području biomedicine, za sve dobro koje čine čovječanstvu, poput pobjede nad smrtnim epidemijama i teškim bolestima, ističući da Crkva poštuje i podržava znanstveno istraživanje. Istodobno je, međutim, znanstvenom svijetu uputio i snažan poziv tražeći da izbjegavaju svaki pokušaj manipuliranja čovjekom, svaki oblik instrumentaliziranja ili uništavanja ljudskoga bića, te da biomedicinsko istraživanje očuvaju od ropstva političkim i gospodarskim interesima. Podsjetio je znanstvenike da budu svjesni granica koje ne valja prijeći, a koje njihovoj istraživačkoj djelatnosti nalaže zaštita života, integriteta i dostojanstva svakoga ljudskog bića.

Može li europski Ustav biti nekršćanski? - Premda je Papa ranije istaknuo kako uklapanje kršćanskih korijena istoka i zapada u europski Ustav neće nipošto škoditi laičkom obilježju političkih ustrojstava nove europske zajednice, koplja oko "kršćanskog" i "nekršćanskog" definiranja budućeg temeljnog zakona europske zajednice i dalje se lome.

Sukob unutar Konvencije za budućnost Europe oko statusa vjere suprotstavio je s jedne strane kršćanske demokrate, a s druge, one kojima su konstrukcije poput "duhovne tradicije" ili "zajedničkih vrijednosti" najviše na što žele pristati. Naime, prvih 16 članaka nacrta Ustava, koje je iznio Giscard D'Estaing, bivši francuski predsjednik i voditelj Konvencije, čijih 105 članova pokušava dogovoriti sadržaj budućeg ustava, govorili su tek o "vrijednostima koje su zajedničke svim zemljama članicama". Sveta Stolica izrazila je razočaranje takvim prijedlogom ustava i ocijenila nedostatak ikakvog spominjanja Boga ili vjere "potpuno nezadovoljavajućim", a dužnosnici Konvencije ustvrdili su da je Papa izvršio snažan javni i osobni pritisak na D'Estainga i na političke vođe EU kako bi predložili amandmane na tekst nacrta. Na to ih je vjerojatno potakla D'Estaingova izjava kako će u preambuli budućeg europskog Ustava "vjerojatno biti spomenuta europska vjerska baština", te da će također biti preuzeta izjava priložena Ugovoru iz Amsterdama o poštivanju položaja Crkava.

U međuvremenu, iz Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE), stigao je i novi prijedlog za odnošenje prema Bogu u tekstu budućega europskog Ustava. Prijedlog se oslanja na nacrt za novi Ustav švicarskog kantona Zurich i predlaže se da se u preambuli europskog Ustava nađu formulacije: "uviđanje granica ljudske vlasti", "podsjećanje na kulturalno, vjersko i humanističko naslijeđe Europe" i "u svijesti odgovornosti pred Bogom, ljudima i pred stvorenim". Pravna komisija COMECE-a smatra kako je takav tekst prihvatljiv ljudima različitih svjetonazora. Formulacijom "uviđanje granica ljudske vlasti" ističe se odbacivanje svakog porobljavanja i iskorištavanja ljudi te svih diktatorskih sustava. Upućivanjem na "kulturalno, vjersko i humanističko naslijeđe Europe" želi se učiniti razvidnim da buduća Europa ne može nastati iz "ničega", već na temeljima duge povijesti i tradicije ukupnih vrednota, a u "svijesti odgovornosti pred Bogom, ljudima i pred stvorenim", pak, podsjeća na obvezu čovjeka.

Na prijedlog Ustava stiglo je inače tisuće amandmana, a mnogi od njih odnose se upravo na položaj vjere.