Mjesec siječanj protekao je i u znaku priprema za najavljivani, treći po redu, posjet pape Ivana Pavla II. našoj domovini. Tim povodom, pod predsjedanjem zagrebačkog nadbiskupa i predsjednika HBK Josipa Bozanića, održano je 22. siječnja u Zagrebu jednodnevno izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Uz članove HBK zasjedanju je prisustvovao i apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi te kotorski biskup Ilija Janjić. Biskupi su, kako je priopćeno, razgovarali o daljnjem programiranju mogućega pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, o čemu ih je informirao nuncij. On je izrazio zahvalu državnim i crkvenim vlastima na spremnosti i otvorenosti koju su iskazali tijekom posjeta delegacije iz Vatikana, od 6. do 13. siječnja ove godine, na čelu s mons. Renatom Boccardom, predstojnikom protokola Državnog tajništva Svete Stolice s posebnim zaduženjima.

Komisija iz Vatikana obišla je početkom mjeseca sva mjesta koja bi Sveti Otac mogao posjetiti prilikom svoga trećeg pastoralnog pohoda Hrvatskoj. Nakon toga u Zagrebu su se sastali crkveni i vladin odbor za pripremu Papina pohoda. Na sastanku su utvrđene osnove programa Papina posjeta, koji će - kako je rečeno - biti zahtjevan prije svega za Svetog Oca, ali i u organizacijskom smislu, budući da je planiran posjet u više hrvatskih gradova. Iz Riječke nadbiskupije ovih je dana objavljeno da će Papino sjedište za boravka u Hrvatskoj biti grad Rijeka, a iz krčke zračne luke Sveti bi Otac trebao svaki dan putovati na drugo odredište. Riječ je, za sada, o Osijeku, Dubrovniku i Zadru.

Pod predsjedanjem nadbiskupa Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, te biskupa Franje Komarice, predsjednika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 20. siječnja održan je u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu redoviti godišnji susret biskupa HBK i BK BiH. Na početku sve su nazočne pozdravili predsjednici obiju biskupskih konferencija, ističući značajnu eklezijalnu vrijednost susreta kojim se učvršćuje međusobna povezanost dviju biskupskih konferencija. Osobita radost obiju biskupskih konferencija izražena je radi najavljene beatifikacije slugu Božjih s. Marije od Propetoga Petković i Ivana Merza, čiji su svetački likovi znak i nadahnuće za život Crkve, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. Cjelodnevni rad bio je prožet zauzetošću za međusobnu suradnju na različitim područjima života i djelovanja Crkve u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Biskupi iz BiH su prikazali stanje i okolnosti u kojima djeluje Katolička crkva u BiH, suočena s mnogim poteškoćama i problemima kao izravnim ili neizravnim posljedicama minulog rata. S dubokom potresenošću spominjani su događaji u Kostajnici, gdje je u božićnoj noći okrutno ubijena hrvatska obitelj. Ti teroristički čini pokazuju kako u BiH postoje još mnoga neriješena pitanja koja iziskuju strpljenje, međusobno razumijevanje i ustrajan dijalog. Biskupi su ipak istaknuli nadu i snagu vjere koja ih hrabri u hodu prema budućnosti u koju nose bogatstvo višestoljetne vjerničke i kulturalne baštine u BiH.

U tijeku susreta prikazana je zauzetost i bratska solidarnost biskupija HBK prema biskupijama BK BiH. Naime, prema ranijem dogovoru, biskupije iz Hrvatske su preuzele obvezu pomagati pojedine projekte u biskupijama u BiH te je tom prigodom iznesen prikaz konkretnih mjesta i pothvata koji su materijalno pomagale biskupije iz Hrvatske. Biskupi su posebnu pozornost posvetili onim ljudima koje su ratna stradanja udaljila od njihovih domova i još uvijek nemaju riješeno pitanje niti trajnog smještaja niti zaposlenja. Izrazili su jednodušan stav kojim podupiru sve napore da se ljudima omogući povratak u vlastiti zavičaj i dom, no ako to nije moguće da im se osigura normalan život, kako bi mogli skrbiti za sebe, svoje obitelji i svoju djecu. U tom je smislu istaknuto da će se sa crkvene strane učiniti sve da se pomognu ostvariti projekti kojima se realizira briga za konkretne ljude, osobito one kojima je najteže. Istaknuto je posebno da na svim razinama treba insistirati da se osigura svima jednako pravo vlasništva za nekretnine koje su morali napustiti, kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.

Predsjednici biskupskih konferencija Hrvatske i BiH, nadbiskup Bozanić i biskup Komarica, sudjelovali su sredinom siječnja u Buxellesu u razgovorima izaslanstva biskupskih konferencija zemalja Srednje Europe s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem. Tema susreta bila je priprema Srednjoeropskoga katoličkog dana 2003/2004. U sklopu susreta planira se više manifestacija na nacionalnom i na međunarodnom planu. Katolički će se dan baviti i društveno-političkim pitanjima europske integracije, pitanjima europskih vrijednosti, ulogom obitelji, budućnošću kršćanskog obrazovanja te socijalnom politikom i budućnošću poljoprivrede. Bit će priređen i međunarodni simpozij o braku i obitelji koji će se održati u dva navrata - u Brnu i u Zagrebu. Zemlje sudionice su: Austrija, BiH, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija.

U Nadbiskupskom dječačkom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, od 21. do 23. siječnja, održan je 43. Teološko-pastoralni tjedan. Na trodnevnom, tradicionalnom, godišnjem susretu sudjelovali su hrvatski nadbiskupi i biskupi te petstotinjak svećenika, redovnica i redovnika, vjernika laika i pastoralnih suradnika iz republika Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iz europskih zemalja, te predstavnici drugih kršćanskih zajednica, kao i državnih i gradskih vlasti.

Kako je na otvorenju istaknuo zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, Teološko-pastoralni tjedan "na izrazit je način nacionalna ustanova Katoličke crkve u hrvatskom narodu". Glavni mu je cilj trajna formacija i zajedništvo. Osvrnuvši se na temu ovogodišnjega Teološko-pastoralnog tjedna, nadbiskup je kazao kako pluralizam predstavlja društvenu i političku stvarnost današnjice, zajedno s temeljnim pojmovima neutralnost i tolerancija. I sama Crkva u sebi nosi određenu pluralnost i raznolikost, a to je pluralnost teološke misli, pluralnost škola duhovnosti te pluralnost službi, karizmi i redova u Crkvi. Pluralizam i pluralnost, po nadbiskupovim riječima, nalazimo i u društvu i u Crkvi. Pluralizam može otvarati prostore za bogatu raznolikost, rekao je nadbiskup, upozorivši da on u sebi uvijek nosi i prednosti i ograničenja. Osvrnuvši se na pluralizam u Crkvi, napomenuo je da valja imati na umu da je Crkva zadana datost, ona je nama darovana te u odnosu na društvene stvarnosti treba shvatiti i prihvatiti njezinu posebnost. Pluralizam u Crkvi, ili bolje reći, raznolikost u Crkvi, treba promicati u dijalogu i to tako da se uvijek čuva i razvija crkveno zajedništvo, istaknuo je zagrebački nadbiskup. Organizator Tjedna, kao i svake godine, bio je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a brojni predavači iz različitih učilišta svestrano su obradili zahtjevnu temu, odgovarajući na pitanja koja pluralizam nameće svakome tko je bar malo otvoren za dijalog.

Katoličkim novinarima pozdravni brzojav s izrazima zahvalnosti za njihov rad u medijima i na promicanju evanđeoskih vrednota putem katoličkih i svjetovnih glasila, te s izrazima potpore, uputio je predsjednik Vijeća HBK za sredstva društvenog priopćivanja riječki nadbiskup Ivan Devčić. Na skupštini je za predsjednicu Društva ponovno izabrana Suzana Vrhovski, zamjenica gl. urednika IKA-Zagreb, za potpredsjednika Marko Puškarić, glavni urednik mjesečnika "Veritas", a za tajnicu Željka Zelić, novinarka katoličkog mjesečnika "Zvonik". Izabrani su i članovi Upravnog i Nadzornog odbora te Suda časti. Među ostalim, na svojem su godišnjem sastanku katolički novinari poduprli mirovnu inicijativu župnika iz Austrije i predsjednika Centra Leopold Bogdan Mandić u Grazu Johannesa Regnera i "Europa-foruma Graz-Senj". On je, zajedno sa svojim suradnicima, pozvao sve kršćane, ali i pripadnike drugih religija i ljude dobre volje, da se uključe u molitvu i post za pravedni mir u svijetu i za sprječavanje rata s Irakom koji bi mogao izazvati nove sukobe, a novinare da svojim pisanjem pridonose uspostavi pravednoga mira i okončanju napetosti.

Hrvatsko društvo katoličkih novinara okuplja katolike koji u javnim glasilima rade kao novinari, foto-reporteri, urednici, te izdavače, profesore novinarstva i publiciste iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i ostalih zemalja. Društvo je član i Međunarodne udruge katoličkoga tiska (UCIP) sa sjedištem Ženevi.