Završna sjednica istražnog postupka za beatifikaciju redovnice M. Jule Ivanišević i četiriju njenih susestara održana je 14. prosinca 2002., u prostorijama Vrhbosanskoga nadbiskupskog ordinarijata u Sarajevu. Dekret o pokretanju kauze napisan je 4. prosinca 1999. godine, a sjednica otvaranja postupka održana je 6. prosinca iste godine. U tijeku završne sjednice kardinal Vinko Puljić, postulator mons. Marko Josipović, promicatelj pravde dr. fra Velimir Valjan, sudac delegat mons. Mato Zovkić i tajnica kauze s. Snježana Stjepandić potpisali su potrebnu dokumentaciju, koja je potom zapečaćena. Jedan primjerak prikupljene dokumentacije pohranjen je u arhiv Vrhbosanske nadbiskupije, a drugi predan postulatoru da je proslijedi Kongregaciji za proglašenje svetaca u Rim. Na završnoj sjednici nazočile su i brojne redovnice Družbe Kćeri Božje ljubavi na čelu s vrhovnom poglavaricom s. Lucynom Mroczek i provincijalkama zemalja u kojima ta Družba djeluje. Sjednica je završena molitvom za proglašenje blaženima s. Jule Ivanišević i četiriju susestara.

Podsjetimo, sestre Kćeri Božje ljubavi, na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera, 1882. godine osobno je u Sarajevo dovela utemeljiteljica Družbe Franciska Lechner. 1911. sestre su na Palama otvorile samostan "Marijin dom". Ratna 1941. zatekla je u samostanu na Palama s. Julu Ivanišević, s. Berchmanu Leidenix, s. Krizinu Bojanc, s. Antoniju Fabjan i s. Bernadetu Banja. Četnici su 11. prosinca 1941. svih pet redovnica nasilno odveli u pravcu Goražda, a kuću opljačkali i zapalili. Njihov križni put po hladnoći i snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja, prijetnje i vrijeđanja, vodio ih je prvo do Carevih voda i Svjetline, gdje je 76-godišnja starica s. Berchmana, shrvana od puta i svih događanja odvojena od ostalih sestara i zadržana. Sestre Jula, Krizina, Antonija i Bernadeta odvedene su dalje do Goražda. Tamo su stigle 15. prosinca 1941. i smještene u vojarnu na drugi kat. Iste večeri razulareni četnici su u pijanom stanju provalili sestrama u sobu i nasrnuli na njih. U obrani svoga ljudskog dostojanstva sestre su se otrgle iz ruku svojih napadača i jedna za drugom iskočile kroz prozor. Četnici su već ozlijeđene redovnice noževima usmrtili i bacili ih u rijeku Drinu. S. Berchmana ostala je desetak dana u Sjetlini i vidljivo se oporavljala, a zatim je i ona "odvedena" u Goražde k ostalim sestrama, koje su već bile ubijene. Ubijena je 23. prosinca 1941. godine.

Pod predsjedanjem predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, 12. prosinca 2002. u Zagrebu je održana redovita sjednica Stalnog vijeća HBK. Glavna točka opsežnoga dnevnog reda bila je provođenje zaključaka plenarnog zasjedanja HBK održanog u Krku od 20. do 23. listopada prošle godine. Između ostalog, odobren je vjeronaučni udžbenik za prvi razred osnovne škole. Određene su točke programa susreta biskupa HBK i BK BiH, koji će se održati 20. siječnja 2003. godine u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. Također, biskupi su razgovarali o vidovima djelovanja Hrvatskog Caritasa, kako bi se što više profilirala njegova javna prisutnost u današnjem društvu. Razgovaralo se o programu i o mogućnostima pružanja pomoći najugroženijima u društvu, te o civilnom služenju vojnog roka pripravnika za svećeništvo. Biskupi su se na zasjedanju osvrnuli i na potrebe pastoralne brige za vjernike Hrvate u dijaspori, a tema sjednice bila su i nastojanja oko što većega i organiziranijeg djelovanja vjernika laika na svim područjima crkvenoga i društvenog života. Ponovno je naglašena potreba da HBK dobije vlastite prostore u kojima bi se učinkovitije mogao objediniti rad svih njezinih tijela i institucija.

Na nedavnom zasjedanju provincijala i biskupa usuglašen je model za Ugovore o povjeravanju župa redovničkim zajednicama ili o vođenju njima već povjerenih župa. Mješovita komisija Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) izradila je načelni predložak Konvencije kojom će se biskupi i provincijali služiti prilikom povjeravanja novih župa, kao i pri sređivanju stanja u župama povjerenim redovnicima u kojima to do sada ugovorno nije riješeno. Predloženi oblik Ugovora HBK je odobrila na svome posljednjem plenarnom zasjedanju, a HKVRP je prihvatila na svome plenarnom zasjedanju u listopadu prošle godine. Ugovori će, kako je istaknuto, pospješiti eklezijalne odnose unutar naše Crkve i pomoći u unaprjeđenju koncilskog djelovanja Crkve na ovim prostorima.

Misnim slavljem u sarajevskoj katedrali, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, uz koncelebraciju pomoćnog biskupa Pere Sudara, desetak svećenika i uz sudjelovanje brojnih redovnica i ostalih vjernika, 7. prosinca 2002. obilježena je obljetnica smrti prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Nadbiskup Stadler preminuo je 8. prosinca 1918. godine. Tijelo mu počiva u sarajevskoj katedrali, u grobu na kojemu je 12. travnja 1997. molio i papa Ivan Pavao II. Crkveni postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim počeo je u Sarajevu 20. lipnja 2002. godine.

Svijest o evangelizaciji putem medija u stalnom je porastu, premda još ima i nemalih poteškoća. Zaključak je to prvog susreta članova Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije s biskupijskim povjerenicima za medije. Na susretu, kome je 4. prosinca u Zagrebu predsjedao riječki nadbiskup Ivan Devčić, bili su nazočni gotovo svi predstavnici hrvatskih biskupija.

Na susretu je rečeno da se već koriste različiti oblici medijskog naviještanja, od župnih listića do sudjelovanja u raznim lokalnim radijskim emisijama. U dosta biskupija postoje i mjesečnici, sve se više radi na web stranicama, kako pojedinih biskupija tako i župa, a koriste se i lokalne televizijske postaje. Međutim, zbog sustavnijeg medijskog djelovanja, Odbor za medije odlučio se na izradu Pastoralnog plana za medije. U sklopu tog plana će se u skoro vrijeme po svim biskupijama provesti upitnik o prihvaćenosti crkvenih medija i ostalih vjerskih sadržaja u javnim medijima, kako bi se stekao uvid u količinu, sadržaj i kakvoću takvoga crkvenog djelovanja.

U nacrtu Plana za medije, koji bi trebao biti usvojen od HBK, nalazi se nekoliko glavnih smjernica: odnos evangelizacijskoga djelovanja i uloga medija, izgrađivanje svijesti o važnosti medija u pastoralnome djelovanju, odgoj za medije i prijemljivost crkvenih medija u širokoj vjerničkoj populaciji.

Od 18. do 25. siječnja i ove se godine organizira Molitva za jedinstvo kršćana. Tema ovogodišnje molitve je "Imamo ovo blago u glinenim posudama". Za tu su prigodu, kao i svake godine, priređeni posebni materijali, koje je za naše govorno područje dalo prevesti Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog, u suradnji s Ekumenskim koordinacijskim odborom Crkava.

Kako navodi tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog dr. Jure Zečević, ovogodišnji je Svjetski molitveni tjedan za jedinstvo kršćana osobito posvećen migrantima, prognanicima i izbjeglicama, ljudima koji su iz različitih razloga bili prisiljeni napustiti svoje domove i domovinu te tražiti nove, povoljnije okvire života. Ta tema, nažalost, osobito je bliska upravo ovim našim krajevima koji su prošli bolno iskustvo rata. Stoga je ovogodišnja molitva posebno važna jer smo, kako napominje dr. Zečević, "u opasnosti da tu svoju ranjenu ljudsku braću previdimo, zanemarimo i da svoja srca sebično i nekršćanski zatvorimo naspram njihovih potreba, ne samo za materijalnom pomoću, nego i za priznavanjem njihova ljudskog dostojanstva".

Molitveni tjedan za kršćansko jedinstvo još od 1908. godine tradicionalno se priređuje od 18. do 25. siječnja, odnosno između blagdana Katedre sv. Petra i blagdana Obraćenja sv. Pavla. Neke Crkve, međutim, taj Tjedan priređuju u neko drugo doba godine, primjerice oko blagdana Duhova. Početni projekt ovogodišnje molitve za jedinstvo dolazi od ekumenske skupine iz Argentine, koja je izabrala biblijski tekst i temu, a proizlazi iz promišljanja nad činjenicom da je Argentina nacija izgrađena od starosjedilaca i imigranata. Prepoznaje se nekoliko razloga za imigraciju kao što su: glad, ratovi i vjerska progonstva. Iskustvo migracije otkriva podijeljenost svijeta.

Jedinstvo kršćana potrebno je kao paradigma za jedinstvo čovječanstva. Kršćani posjeduju "blago u glinenim posudama" (2 Kor 4, 7). To blago jest slava Isusa Krista, Gospodina, ponajviše njegova pobjeda nad grijehom, smrću, progonom i mržnjom. To je ujedno središnja misao prvog dana Osmine, u kojem će se snažan naglasak staviti na nužnost prevladavanja podjela među kršćanima i na svladavanje prepreka koje priječe jedinstvo Crkve. Sve to ostvarivo je snagom Duha Svetoga.