Kao što je već poznato, božićno slavlje na Trgu sv. Petra u Vatikanu, započelo je ozračjem i "mirisom Hrvatske" – kako je to napisao rimski dnevnik "Il Messaggero". Svečana inauguracija božićnog stabla, dar Republike Hrvatske Svetoj Stolici, održana je 17. prosinca 2002. Na svečanosti su bili nazočni predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, potpredsjednik HBK zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, riječki nadbiskup Ivan Devčić te biskupi krčki Valter Župan, dubrovački Želimir Puljić i đakovački i srijemski Marin Srakić. Hrvatsko državno izaslanstvo predvodili su hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, potpredsjednik Vlade Goran Granić i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Svetu Stolicu predstavljali su predsjednik Papinskog Povjerenstva za Vatikansku državu kardinal Edmund Szoka, tajnik Državnog tajništva za odnose s državama nadbiskup Jean-Louis Tauran i supstitut Državnog tajništva za opće poslove mons. Leonardo Sandri. Svečanom činu bilo je nazočno gotovo tisuću vjernika iz Hrvatske, hodočasnika i Hrvata koji žive u Rimu.

"Ovo drvo koje stoji pred nama jedno je od najljepših koje smo našli u našim hrvatskim šumama. Donijeli smo ga i postavili tu na Trg sv. Petra kao simbolični izraz naše ljubavi i poštovanja prema Svetom Ocu, kao znak naše težnje prema miru, simbol suradnje među ljudima i među narodima", rekao je u svom govoru na inauguraciji predsjednik Mesić. Nadbiskup Bozanić u svom je govoru podsjetio kako već dva desetljeća božićno drvo koje ukrašava prostor pred Bazilikom sv. Petra daruje jedna europska zemlja, što na određeni način simbolizira univerzalnost Crkve, u kojoj svi narodi nalaze svoje mjesto. "Meni osobno, a vjerujem i svima nazočnima, veliku radost i čast predstavlja činjenica što će drvo, koje dolazi iz Hrvatske, ovoga Božića ukrašavati Trg sv. Petra, koji snažnom božićnom porukom u ovim blagdanskim danima postaje središtem čitavog planeta, okupljajući hodočasnike sa svih strana svijeta. Poruka novorođenoga Kralja mira, izrečena s ovoga mjesta po njegovom Namjesniku na Zemlji, želi obuhvatiti čovječanstvo i svako ljudsko biće; osobito one najmanje, čiji se glas ne čuje, one koji žive na mjestima gdje je mir ugrožen", rekao je nadbiskup Bozanić. Svečanost je uveličao ansambl "Lado", koji je tom prigodom izveo hrvatske božićne pjesme, kao i posebnu točku - "Reviju narodnih nošnji".

Hodočasnike iz Hrvatske koji su se idućeg dana okupili na Papinoj općoj audijenciji, Sveti Otac posebno je pozdravio, a Hrvatskoj je zahvalio na božićnom drvetu, istaknuvši kako je ono "znak dubokih veza hrvatskoga naroda s Petrovom stolicom, koje traju već četrnaest stoljeća".

Svjetski dan iseljenika - Svjetski dan iseljenika obično se slavi na treću nedjelju po Božiću, nakon blagdana Sveta Tri Kralja, ali svaka je biskupska konferencija slobodna prenijeti tu proslavu na neki drugi dan. Tako je Hrvatska biskupska konferencija odredila da se kod nas Dan iseljenika slavi na blagdan Svete Obitelji. Tema ovogodišnje poruke Svjetskog dana iseljenika glasi: "Prema zauzetosti u suzbijanju svakog rasizma, ksenofobije i pretjeranog nacionalizma." U svojoj poruci Papa, između ostalog, potvrđuje da je pravo prihvaćanje selilaca, u njihovoj kulturalnoj različitosti, teško, te je ponekad riječ o pravome križnom putu. Ali, ujedno, poziva nas da se ne obeshrabrimo, nego da "uložimo sve u ljubav" – jer, samo istinska evanđeoska ljubav može pomoći zajednicama da s jednostavne podnošljivosti prijeđu na istinsko poštivanje, te od odbijanja drugoga na solidarnost s njime.

Posljednjih desetljeća pojava selilaštva snažno se proširila. Više od 190 milijuna osoba živi izvan zemlje u kojoj je rođeno. Procjenjuje se da međunarodnih selilaca iz ekonomskih razloga ima oko 175 milijuna. Njima valja pridodati oko 16 milijuna izbjeglica pod pokroviteljstvom Visokog povjerenstva Ujedinjenih naroda (UNHCR) i Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć i rad za palestinske izbjeglice na Bliskom istoku. I broj osoba prisiljenih napustiti vlastite domove i područja u kojima žive dosegao je 50 milijuna, dok je 25 milijuna osoba evakuirano zbog prirodnih nesreća.

Svjetski dan mira - U svijetu, sve više ugroženom različitim oblicima terorizma, nasilja i krvoprolića, snažno je odjeknula Papina ovogodišnja poruka u povodu Svjetskoga dana mira. Već ranije, pri susretu s novim veleposlanicima pri Svetoj Stolici, Papa je naglasio kako traženje mira nije znak slabosti, nego snage, a uvažavanje međunarodnoga poretka i prava naroda svim vođama država mora biti prioritet. Izvori nasilja – podsjetio je Papa – jesu bijeda, glad i nepravde. Zato je ponovno apelirao na svjetsku zajednicu da najhitnije razmisli o neravnomjernoj raspodjeli bogatstva i o tehničkoj i znanstvenoj pomoći siromašnim zemljama. "Radi se o obvezi bogatih zemalja", rekao je Papa.

Tema poruke za Svjetski dan mira, koji je proslavljen 1. siječnja, bila je "Pacem in terris: trajna obveza". Čitava je poruka posvećena "povijesnoj" enciklici bl. pape Ivana XXIII. "Pacem in terris" ("Mir na zemlji") u povodu čije je 40. obljetnice i objavljena. Put k miru, učio je Ivan XXIII., mora prolaziti putem obrane i promicanja temeljnih ljudskih prava, o kojima je u to doba postojala rastuća svijest. Proročko je bilo i učenje Ivana XXIII. o svijetu, koji je postajao sve više međuovisan i globalan. On je posebno isticao potrebu postojanja javnog autoriteta na međunarodnoj razini, koji će moći raspolagati stvarnom sposobnošću promicanja sveopćega zajedničkog dobra. Ivan XXIII. vidio je u Organizaciji Ujedinjenih naroda vjerodostojno sredstvo za održavanje i jačanje mira u svijetu. Upravo zato pokazao je kako posebno cijeni Opću povelju o pravima čovjeka iz 1948. godine, promatrajući je "kao korak i prilaz k uspostavi pravno-političkog uređenje svjetske zajednice". Nažalost, primijetio je Papa, ne samo da se ta proročka vizija Ivana XXIII. nije ostvarila, već se opaža "kako se međunarodna zajednica nerijetko upliće u dužnost poštivanja i primjene ljudskih prava". Svjedoci smo i pojave zabrinjavajućeg sraza između niza novih "prava" koja se promiču u tehnološki naprednijim društvima i osnovnih ljudskih prava koja još uvijek nisu zadovoljena nadasve u nerazvijenim sredinama; primjerice, pravo na hranu, pitku vodu, dom, samoopredjeljenje i neovisnost. Mir zahtijeva da se ta razlika što žurnije smanji i na kraju prevlada", istaknuo je Papa. Upozorio je kako je ovo vrijeme u kojem svi moramo surađivati na utemeljenju nove organizacije čitave ljudske obitelji, kako bi se zajamčio mir i sklad među narodima i ujedno promicao njihov cjeloviti razvoj.

Asiz i Svjetski dan mladih – značajni su događaji 2002. godine – I u svome tradicionalnom osvrtu na događaje protekle godine na božićnom čestitanju za članove Rimske kurije, Papa je upozorio na ratne sukobe, a posebno na zbivanja u Svetoj zemlji, ističući kako je glavna zadaća političara skrbiti za ljudsko dostojanstvo i opće dobro. Temelj za istinski mir je "istina, pravda, ljubav i sloboda", rekao je Sveti Otac. I zadaće Crkve je da se za te vrijednosti neumorno zauzima. Papa je među osobito važnim događajima protekle godine spomenuo međuvjerski mirovni susret u Asizu, Svjetski dan mladih u Kanadi, te pastoralne posjete Gvatemali, Meksiku i rodnoj Poljskoj.

Biskupi pozivaju EU na solidarnost - Vijeće biskupskih konferencija zemalja Europske unije pozvalo je članice Europske unije na solidarnost sa zemljama koje će pristupiti Uniji. Kako bi se to postiglo mora se načiniti reforma zajedničke agrarne politike, te preraspodjela sredstava u Uniji, ističu biskupi, pozivajući na strpljenje deset zemalja koje bi trebale pristupiti Uniji. Biskupi u svome dokumentu potiču "balkanske zemlje i Tursku" da pojačaju i nastave reforme kako bi zadovoljile uvjete za članstvo u Uniji, a Uniju da promisli o svojim granicama, kako se ne bi dogodile nove podjele u Europi. Članovi Vijeća kritizirali su i "europsku utvrdu", odnosno stav Unije prema izbjeglicama i azilantima.

38 milijuna Afrikanaca umire od gladi! - Prehrambena kriza u Africi tako je teška da će, ako međunarodna zajednica ne bude odmah intervenirala, 38 milijuna Afrikanaca biti izloženo opasnosti da umre od gladi. Humanitarna udruga Catholic Relief Services (CRS) i ostale humanitarne udruge na završetku susreta u Baltimoreu u SAD-u, upozorile su da znaci upozorenja već postoje, a to su, velike suše i masovna preseljenja ljudi iz ugroženih područja. Prema CRS-u, već sada je nužno potrebno milijun i 300.000 tona živežnih namirnica za južnu Afriku te dva milijuna za rog Afrike. Trenutno glad gotovo ugrožava 18 milijuna Etiopljana, Eritrejaca i Sudanaca. U južnoj Africi najviše su pogođeni Malavi, Zambija i Zimbabve, a kriza prijeti i Sijera Leoneu, Liberiji i Obali Bjelokosti.

Katolici brane "kulturu nedjelje" - Nakon prijedloga Vlade kancelara Gerharda Schroedera o produljenju radnog vremena trgovina subotom do 20 sati, katolici u Njemačkoj stali su, zajedno sa svojim biskupima, u obranu "kulture nedjelje". Savez katoličkih obitelji smatra taj prijedlog daljnjim primjerom pomanjkanja poštovanja prema obiteljima, ističući kako produljenjem radnog vremena subotom, obiteljima ostaje još manje vremena da budu zajedno. "Obitelji ne trebaju još veću pomamu za nabavkom potrepština, već da steknu snažniji osjećaj za život", ističu u toj udruzi. O nužnosti da se "spasi kultura nedjelje" izjasnili su se i brojni njemački biskupi i teolozi, na čelu s predsjednikom Njemačke biskupske konferencije kardinalom Karl Lehmannom.