Kongregacija za proglašenje svetih i blaženih u Vatikanu definitivno je 5. studenoga potvrdila čudesno ozdravljenje koje se dogodilo po zagovoru časnog sluge Božjega Ivana Merza, a koje je predstavljeno u postupku za njegovo proglašenje blaženim. Radi se o čudesnom ozdravljenju od tuberkuloze pluća mlade Anice Ercegović, koje se ne može objasniti prirodnim putem, nego samo izravnim ozdravljenjem nakon molitve na grobu Ivana Merza.

Na redovitoj Skupštini kardinala i biskupa članova Kongregacije za kauze svetaca 19. studenoga u Vatikanu definitivno je potvrđeno i čudo koje se dogodilo po zagovoru službenice Božje Marije od Propetog Petković, utemeljiteljice Družbe Kćeri milosrđa. 42-godišnji poručnik na peruanskoj podmornici Roger Cottrina ispripovjedio je kako se u teškim trenucima potapanja podmornice 26. kolovoza 1988. godine obratio Božjoj službenici Mariji Petković te je uvjeren da je ona posredovala u spašavanju njega i 22 mornara na podmornici. Poručnik je po zagovoru Službenice Božje nadljudskom snagom uspio zatvoriti otvor na razbijenoj podmornici i na taj način od sigurnog utapanja spasiti vodom zarobljene mornare koji su dan kasnije živi izvučena iz podmornice.

Potvrda ovih čudesa posljednja je stepenica u postupku za beatifikaciju naših budućih blaženika. Pretpostavlja se da će Mariju Petković i Ivana Merza Sveti Otac iduće godine proglasiti blaženima u tijeku svoga trećeg posjeta Hrvatskoj.

Nakon punih 57 godina "prisilnog mirovanja" u Sarajevu je iz tiska izašao prvi broj obnovljenoga "Katoličkog tjednika". Tako "Katolički tjednik" nakon kraćih i dužih vremenskih zabrana, po četvrti put kreće u život. Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u uvodniku prvog broja ističe između ostaloga: "Ovim Katoličkim tjednikom želimo nastaviti stopama naših predaka. Nadbiskup Šarić nastavlja brojnu izdavačku djelatnost, pa tako počinje izlaziti i ovaj tjednik još 1922. godine. U tolikim brojevima koji su ugledali svjetlo dana, unatoč mnogim smetnjama i zabranama odjekivala je poruka spasenja na ovim prostorima, te se svaki katolik mogao prepoznati u predstavljanju tog tjednika…".

Osnivač i izdavač novog tjednika je Vrhbosanski nadbiskupski ordinarijat, a suizdavač je Banjolučki biskupski ordinarijat. Tjednik je tiskan na 40 stranica u boji. Od idućeg tjedna "Katolički tjednik" moći će se pročitati i na web stranici: www.katolicki-tjednik.com.

Pod predsjedanjem predsjednika Biskupske komisije HBK za laike gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića u prostorijama Tajništva HBK, 19. studenoga održana je redovna sjednica spomenute Komisije. Osim općim temama katoličkog laikata, posebna pozornost na sjednici posvećena je pastoralu mladih. Dijana Mlinarić, predstavnica Odbora za mlade u Komisiji, za sada sama radi u Uredu za laike (koji je ustanovljen 1. rujna), a s povećavanjem aktivnosti osjeća se potreba za većim brojem osoba koje bi se izravno bavile pastoralom mladih. U tom pastoralu istaknuti su sljedeći prioriteti: prikupljanje informacijama o radu s mladima te u tu svrhu i izrada web-stranica; akcija formiranja animatora - jedna škola za animatore već je organizirana; stvaranje mreže katoličkih udruga i pokreta; okupljanje biskupijskih povjerenika za mlade.

Ured za laike radit će i na povezivanju katoličkih udruga te će u tu svrhu ubrzo biti sazvan sastanak njihovih voditelja. Nadalje, od svih biskupija zatražit će se imenovanje biskupijskog povjerenika za laike, kako bi se bolje povezao i rad biskupijskih pastoralnih vijeća. Sazrela je ideja za "Kršćanski/katolički akademski krug", koji bi okupljao vjernike intelektualce, održavao tribine o aktualnim temama te pokrenuo časopis "Prisutnost".

Zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak položio je 17. studenoga na misi u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Kloštru Ivaniću zavjete u zajednici Franjevačkoga svjetovnog reda, koja pripada franjevačkom samostanu Kloštar Ivanić. U tu je zajednicu biskup Mrzljak stupio točno prije godinu dana na blagdan sv. Elizabete Ugarske, ulaskom u njezin novicijat s još pet drugih novaka. Kao gosti tog slavlja bili su vikar Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Ivica Jagodić, područni duhovni asistent FSR-a fra Kornelije Šojat, ministar Zagrebačkoga područnog bratstva brat Krešimir Štetić i tajnica područnog Bratstva s. Hilda Švarcmajer. Zavjete je u ime FSR-a primila ministra zajednice u Kloštru Ivaniću, s. Milka Feller-Barun, a voditelj zavjetnih obreda bio je fra Ivica Jagodić.

Potom se prigodnim riječima obratio biskup Mrzljak, koji je istaknuo da je taj korak učinio po uzoru na kardinala bl. Alojzija Stepinca, blagopokojnog kardinala Franje Kuharića i tolikih ostalih biskupa. Rekao je, da je jednostavno želio biti među onima i s onima koji su svom svojom karizmom okrenuti prema Crkvi, i u Crkvi žele svoju karizmu svjedočiti.

Hrvatski Caritas 27. studenoga proslavio je 10. obljetnicu svoga plodnog djelovanja. Okrugla godišnjica obilježena je misnim slavljem koje je u zagrebačkoj katedrali predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić te svečanim koncertom u dvorani Vijenac Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa na kojemu su nastupili Collegium pro musica sacra i komorni kvartet Silvester.

Kršćanstvo ne može prihvatiti logiku jačega, ideju da je prisutnost siromaha, iskorištenih i prezrenih, plod nezaustavljivog tijeka povijesti, istaknuo je nadbiskup Bozanić na misnim slavlju na kojemu su koncelebrirali predsjednik Hrvatskog Caritasa zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, te brojni biskupi i svećenici. Nadbiskup Bozanić dodao je kako ne smijemo ući u kompromise: siromah, prognanik, ovisnik, nisu za Crkvu bilo koje osobe, upravo zato jer nju potiče ljubav Kristova, a ne drugi razlozi.

Upozorivši na sve učestalije probleme mladih i ovisnosti koja se širi među njima, Zagrebački nadbiskup pozvao je Hrvatski Caritas da što prije pokrene već poodavno preuzetu zadaću pripreme programa i zatim odgovornog angažmana u radu protiv ovisnosti, osobito od droge i alkohola.

Na svečanom koncertu predsjednik Hrvatskog Caritasa nadbiskup Prenđa u izlaganju se osvrnuo na povijest Caritasa u Hrvatskoj. Govorio je također o aktualnim zbivanjima u Hrvatskom Caritasu koji je svoje djelovanje razvio u nekoliko smjerova: osnivanje i obnovu župnih caritasa, stvaranje obiteljskih savjetovališta, program izgradnje mira, praćenje siromaštva, poticanje razvoja maloga obiteljskog gospodarstva te djelovanje u trenucima hitne pomoći.

Generalni tajnik Caritasa Europa Mario Wanders istaknuo je kako je Hrvatski Caritas uspješno uspostavio, održao i unaprijedio pozitivnu sliku organizacije koja pomaže najpotrebnijima. Hrvatski Caritas je sazrio i igra konstitutivnu i aktivnu ulogu u mreži caritasa na europskom i međunarodnom nivou, kazao je Wanders.

Ravnatelj Hrvatskog Caritasa Mario Bebić spomenuo se svih koji su stvarali i vodili tu instituciju kroz deset godina. Čestitke u povodu 10. obljetnice Hrvatskog Caritasa izrekli su predsjednik Caritasa BK Jugoslavije beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar, potom predsjednik austrijskog Caritasa Franz Kuber, direktor Catholic Relief Services za Europu Mark Schnaelbaecher te direktor Caritasa BK BiH Bosiljko Raić.

U sklopu Caritasovih prigodnih slavlja od 18. do 23. studenoga u Zagrebu je održan i Tjedan mira Hrvatskog Caritasa, pod geslom "Hrabrost za mir". Cilj Tjedna bio je usmjeriti pozornost svih na potrebe, izazove i mogućnosti djelovanja na izgradnji mira u Crkvi i društvu danas. Nizom predavanjima o velikanima mirotvorstva, kreativnom mirovno-likovnom radionicom, molitveno-meditativnim susretima, dramskim te glazbenim događanjima i predstavljanjem značajnih publikacija, Hrvatski Caritas u okviru Programa izgradnje mira, a u sklopu svoga sveukupnog poslanja, nastoji pridonositi jačanju kulture mira i civilizacije ljubavi u Hrvatskoj.

"Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj", novi dokument HBK, predstavljen je javnosti 27. studenoga u dvorani Vijenac Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.

Tom prigodom predsjednik HBK mons. Josip Bozanić istaknuo je da dokument pristupa obitelji na pozitivan način i želi u prvom redu ocrtati pozitivne vrednote obitelji i braka. Dokument je objavljen kod nas upravo sada kad se na razne načine govori o braku i obitelji, kazao je nadbiskup Bozanić, dodavši da su obitelj i brak pred posebnim izazovima, osobito i iz stanovitih, vjerojatno i organiziranih središta, koja žele unijeti neke nove ideje i nove perspektive u naše društvo. Zaželio je da dokument bude poticaj svima koji se hoće angažirati na području obiteljskog pastorala, a on je i obveza svim pastoralnim djelatnicima: biskupima, svećenicima, redovnicama i redovnicima kao i vjernicima laicima, osobito onima koji žele aktivnije sudjelovati u obiteljskom pastoralu.

Predsjednik Vijeća za obitelj krčki biskup Valter Župan istaknuo je kako Direktorij za obiteljski pastoral Crkve u Hrvatskoj ponazočuje, naročito u prvome i drugom poglavlju, teološku viziju ženidbe i obitelji koju je dao Drugi vatikanski sabor, naročito u dokumentu "Gaudium et spes". U tom se saborskom dokumentu definira bit sakramenta ženidbe, koja se sastoji u tome da se ženidbeni savez diže na razinu znaka one ljubavi koju Krist ima prema svojoj Crkvi.

Sadržaj dokumenta predstavio je pročelnik Centra HBK za promicanje crkvenoga socijalnog nauka dr. Stjepan Baloban. Prvo poglavlje donosi teološko promišljanje problematike, a potom slijede poglavlja u kojima se govori o čovjeku u braku i obitelji, o poslanju obitelji u Crkvi i društvu, o situaciji braka i obitelji u Hrvatskoj, o crkvenom djelovanju za brak i obitelj, o djelatnicima i strukturama obiteljskog pastorala te o ženidbi i obitelji u kanonskome i partikularnom pravu.

Dr. Štefanija Bortek Knešaurek, iz Ureda za obitelj HBK, predstavljajući dokument, osvrnula se na poglavlje o crkvenom djelovanju za brak i obitelj, koje, prema njezinu mišljenju, daje smjernice kako ohrabriti obitelji da slijede svoju savjest, a ne trendovska promišljanja. Također je poručila kako treba pomoći laicima da dokument aktiviraju i promoviraju, jer ga, konačno, oni u životu provode.

Zemni ostaci krčkoga biskupa Antuna Mahnića 23. studenoga, 82 godine nakon smrti, iz Zagreba su preneseni u Krk i pohranjeni u krčkoj katedrali.

U nazočnosti više tisuća vjernika s otoka Krka i s kvarnerskih otoka, gostiju iz Mahnićeva rodnog slovenskog Krasa, stotinjak svećenika i redovnika, osmorice biskupa i nadbiskupa, u Krku su dočekani zemni ostaci toga značajnog biskupa s početka 20. stoljeća.