Posljednjeg dana u mjesecu listopadu postao je počasnim građaninom Rima, nekoliko dana kasnije, u studenome, obilježio je 56. obljetnicu misništva i proslavio imendan na blagdan svetog Karla Boromejskog, a nedugo potom održao je i govor u talijanskom parlamentu.

Riječ je naravno o Ivanu Pavlu II. - papi koji u svom pontifikatu "obara rekorde" i daje pečat svojem vremenu, ostavljajući povjesničarima nove datume za pamćenje.

Dva od navedenih događaja, povijesni su trenuci, u tom smislu. Povijest, naime, prvi put bilježi dodjeljivanje titule počasnoga građanina Rima jednome papi, kao što prvi put u 130-godišnjoj povijesti Italija bilježi dolazak Petrova nasljednika u sjedište svojeg parlamenta.

Zgradu talijanskog Zastupničkog doma, koja se nalazi na Motecitoriu, gdje se Papa susreo s talijanskim parlamentarcima, dao je 1600. godine podići papa Inocent X. te je do 1870. - do invazije Garibaldijeve vojske - služila kao parlamentarno sjedište Papinske države. Kako ističu komentatori, Papin je povijesni posjet talijanskom Parlamentu ujedno i potpuno pomirenje Svete Stolice s talijanskim državnim ustanovama i predstavlja novu stranicu u odnosima dviju država.

Papin posjet talijanskim parlamentarcima - Novo stoljeće, koje je upravo započelo, donijelo je sa sobom sve veću potrebu za slogom, solidarnošću i mirom među narodima - istaknuo je u govoru u talijanskom Parlamentu Sveti Otac - pozivajući stoga na izgradnju društva koje će se temeljiti na osnovnim etičkim vrijednostima, što je temeljni preduvjet za toliko željenu i spominjanu izgradnju mira i pravde u svijetu. U povijesni posjet talijanskom Parlamentu Papa je doputovao u pratnji državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana i tajnika Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Jean-Louisa Taurana, apostolskog nuncija u Italiji nadbiskupa Andree Cordera Lanze di Montezemolo te još nekoliko predstavnika Rimske kurije. Uz članove Senata i zastupnike Parlamenta u zgradi Talijanskog parlamenta na Montecitorio bili su talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi, premijer Silvio Berlusconi, predsjednik Senata Marcielo Pera, predsjednik Zastupničkog doma Pier Ferdinando Casini, predsjednik Vrhovnog suda te ostali najviši predstavnici političkoga i ustavotvornog života.

Osvrćući se na prilike u talijanskom društvu, Papa je ukazao na potrebu jačanja solidarnosti i unutarnje povezanosti u zemlji te jačanje osjetljivosti za opće dobro. Velika opasnost koja se nadvila nad budućnost Italije, istaknuo je, jest demografska kriza i starenje pučanstva. Papa je zato pozvao građane, Crkvu i političke predstavnike u Italiji da učine sve kako bi se trenutni trend opadanja zaustavio i krenuo uzlaznom linijom, istaknuvši kako je u tome osobito važno da prvotna odgovornost roditelja nađe primjerenu potporu.

U govoru, čiji su se odjeci idućih dana mogli pratiti u gotovo svim značajnim svjetskim medijima, Papa se osvrnuo i na proširenje granica Europske unije na dio zemalja srednje i istočne Europe, izrazivši pritom želju da u temeljima te zajednice ne nedostaje one izvanredne vjerske, kulturalne i građanske baštine, koja je Europu stoljećima činila velikom. Još je jednom upozorio kako je nužno biti oprezan "spram vizije kontinenta kojom će biti obuhvaćeni samo gospodarski i politički vidici ili koja će na nekritički način podleći načinu života nadahnutom na potrošačkom mentalitetu ravnodušnom prema duhu". Ako se novome europskom ujedinjenju hoće dati trajna stabilnost, nužno se zalagati da se ono temelji na onim etičkim zasadama koje su joj nekoć bile u temelju, stvarajući istodobno prostor za bogatstva i različitost kultura i tradicija koje karakteriziraju pojedine narode - rekao je Papa. Pritom je ponovio svoj poziv, koji je ovih godina u više navrata uputio europskim zemljama: "Europo, na početku novog tisućljeća ponovno otvori svoja vrata Kristu".

Govoreći o obilježju svijeta u kojem živimo, Sveti je Otac podsjetio i kako, nažalost, nadama u mir grubo proturječi zaoštravanje dugotrajnih sukoba, počevši od onoga u Svetoj zemlji u kojoj se nastavljaju krvoprolića. Tome se pridodaje međunarodni terorizam, koji je poprimio novu i strašnu dimenziju, uključujući na potpuno iskrivljen način i velike religije. Upravo u tim prilikama - poziva Papa - religije su potaknute iznijeti na vidjelo sav svoj potencijal mira, usmjeravajući i gotovo obraćajući k uzajamnom razumijevanju kultura i civilizacija na kojima se ove posljednje nadahnjuju. U toj velikoj zadaći, o čijem će uspjehu, kako je rekao, u narednim desetljećima ovisiti sudbina čovječanstva, posebnu odgovornost ima kršćanstvo; "Naviještajući Boga ljubavi, ono se predstavlja kao religija uzajamnog poštivanja, opraštanja i pomirenja".

Plenarno zasjedanje Papinskog vijeća za laike - U Rimu je od 21. do 23. studenoga održano 20. plenarno zasjedanje Papinskog vijeća za laike. Glavna mu je tema bila poruka pape Ivana Pavla II.: "Valja ići naprijed polazeći od Krista, od Euharistije", a na zasjedanju su bili nazočni članovi vijeća i savjetnici koje je Sveti Otac imenovao za idućih pet godina. Vijeće ima 37 članova: 24 laika, 9 kardinala i 4 biskupa, među kojima je i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, koji je također bio nazočan na zasjedanju. U skupini savjetnika Vijeća, kojih je ukupno 25, djeluju 4 biskupa, 8 svećenika i 13 laika.

Nakon trodnevnog programa, sudionike je primio Sveti Otac, koji im je poručio: "U vremenu u kojemu postoje jaki pritisci prema dekristijanizaciji, neka vjernici laici u duhu Drugoga vatikanskog sabora ponovno pronađu poticaj za oživljavanje vlastite vjere". Vjernici laici trebali bi biti svjesni vlastitoga evanđeoskog poziva i odgovornosti koju imaju, budući da su Kristovi učenici. To su preduvjeti za svjedočenje "ljubavi i solidarnosti na svim područjima modernoga društva", kazao je Papa.

Nezaobilazna je i važnost župske zajednice, koju Papa naziva "srcem liturgijskog života", i mjestom na kojem se razvija put inicijacije i formacije za svakoga kršćanina. Samo vjera koja pušta korijenje u sakramentalnu crkvenu strukturu, koja se natapa s izvora Božje riječi i tradicije, koja postaje novi život i obnovljena inteligencija stvarnosti, može krštenike uistinu učiniti kadrima podnositi utjecaj prevladavajuće sekularizirane kulture - poručio je Papa.

Napadi na Irak neopravdani - zemlja pred humanitarnom katastrofom - Prosvjedima kršćanskih Crkvi diljem svijeta protiv napada na Irak, pridružili su se i katolički patrijarsi Bliskog istoka, koji u svojoj izjavi, objavljenoj početkom studenoga u Beirutu, ističu kako ne postoje razlozi koji taj čin mogu opravdati. Postoji alternativa koja dosad nije zbiljno razmatrana, a to su - ističu patrijarsi - pregovori. Priopćenje su potpisali maronitski, melkitski, koptski, kaldejski, latinski, sirijski i armenski katolički patrijarsi regije, koji su se tih dana okupili na petodnevnom zasjedanju nedaleko od glavnoga libanonskog grada. Istodobno, sudionici zasjedanja osudili su protu-islamske stavove nekih desno usmjerenih kršćana, kao opasne i uvredljive, upozoravajući na nužnost konstruktivnog dijaloga među religijama, narodima i kulturama zapada i istoka.

I Američka biskupska konferencija ponovno se kritički izjasnila protiv mogućega vojnog udara na Irak. U izjavi upućenoj s jesenskog zasjedanja, američki biskupi istodobno upozoravaju na nesagledive posljedice rata protiv Iraka na mir i stabilnost cijeloga Bliskog istoka.

Na moguću humanitarnu katastrofu u slučaju napada, i na teške egzistencijalne prilike koje već pogađaju Iračane, upozorilo je, nakon posjeta toj zemlji, i izaslanstvo Caritasa Internationalis, u čijem su sastavu 154 karitativne udruge koje djeluju u 198 zemalja svijeta. Iračko pučanstvo, već sada živi u prilikama velike neimaštine s "osjetnim povećanjem neishranjenosti i duševnih trauma" prouzročenih također dvanaestogodišnjim embargom - stoji u njihovu izvješću, a zastrašujući je podatak da između 14 i 16 milijuna osoba, što je gotovo dvije trećine iračkog pučanstva, u potpunosti ovisi o besplatnom mjesečnom paketu hrane. Izaslanstvo također izvješćuje o katastrofalnim uvjetima zdravstvenih službi, elektroprivrednoga i vodoopskrbnog sustava. Iz međunarodnog Caritasa upućuju stoga poziv nacionalnim i biskupijskim Caritasima za materijalnu pomoć, organiziranje molitvenih bdjenja te upoznavanje vjernika s teškim prilikama u Iraku.

Sveta zemlja: kršćani odlaze - hodočasnicima zabranjen pristup - Sveta zemlja i ostali dijelovi Bliskog istoka "uhvaćeni su u opasni krug za koji se čini da je ljudima nezaustavljiv" - riječi su Svetog Oca, koji neumorno, u gotovo svakom javnom govoru, pozove sukobljene strane na primirje, svjetske moćnike na smirivanje sukoba, a sve kršćane na molitvu "da bi nasilje što prije prestalo". Kršćane na Bliskom istoku, a posebno one "koji u Svetoj zemlji i u Iraku proživljavaju najteže trenutke velike patnje", Papa je ovoga mjeseca povjerio zagovoru Blažene Djevice, a postizanje mira na tom području zagovoru blaženoga pape Ivana XXIII.

O jačanju pastorala na Bliskom istoku, posebno na područjima iz kojih kršćani iseljavaju zbog nasilja, diskriminacije i materijalnih razloga, raspravljali su sredinom studenoga u Rimu članovi Kongregacije za Istočne Crkve. Na svom zasjedanju oni su izrazili zabrinutost zbog sve izraženijeg opadanja broja katolika i ostalih kršćana na tom području, što je, kako je upozoreno, katastrofa i za cijelu Crkvu. Unatoč situaciji, franjevački kustos Svete zemlje fra Giovanni Battistelli pozvao je kršćane da kao hodočasnici ili turisti posjećuju ta područja, kako za to izvorište kršćanstva, kako je rekao, kršćanstvo ne bi postalo prošlost. Međutim, kako trenutno stvari stoje, to će već za ovaj Božić biti nemoguće ostvariti. Naime, unatoč međunarodnim molbama, izraelske vlasti odlučile su da u tijeku Došašća i za Božić neće dopustiti kršćanima hodočašće u Betlehem. Izraelski ministar turizma Yitzhak Levy kao razlog takvoj odluci ističe pojačane terorističke napade.

Međunarodni susret katoličkih bolničara i liječničkih pomoćnika - Pružanje zdravstvene pomoći u bolničkim ustrojstvima postaje sve neosobnije i podliježe logici poduzeća. Bolesnik je često samo broj, a njegova bolest slučaj koji može biti zanimljiv za proučavanje. U takvoj se situaciji odnos pacijenta i bolničara svodi na odnos subjekta i objekta. Katolički bolničari i bolničarke moraju imati etički odgoj i o dubokome kršćanskom značenju odgovora na bitna pitanja o bolesti, bolovima i smrti. Poruka je to Pape Ivana Pavla II. sudionicima međunarodnog skupa katoličkih bolničara održanog u indijskome gradu Bangaloreu, i svim katoličkim medicinskim djelatnicima. Na skupu je sudjelovalo 850 izaslanika iz 38 zemalja, a raspravljalo se o izazovima s kojima se suočava katoličko medicinsko osoblje u pluralističkom okruženju, u kojemu su kršćanske vrednote kao što je dostojanstvo ljudske osobe, izložene kritikama i zbog medicinskoga i tehnološkog razvitka.