Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca, na svom redovitom provincijskom Kapitulu, koji je održan u Cresu od 25. do 28. veljače, izabrala je novu Upravu. U tijeku Kapitula svoj je drugi mandat službeno započeo provincijal fra Ilija Miškić, a za definitore su izabrani: fra Ambroz Knežić, dosadašnji misionar u Africi koji je od sada ujedno i vikar Provincije, fra Ljudevit Maračić, aktualni ispovjednik u Bazilici sv. Petra u Vatikanu, fra Mijo Jozanović, gvardijan u Vinkovcima, fra Miljenko Hontić, koji ujedno obavlja službu magistra klerika, te fra Tomislav Glavnik, tajnik provincije i definitor. Za kapitularnog kustosa, čija je dužnost preispitivati život braće u Provinciji, izabran je fra Ferdinand Ćavar, dosadašnji magister novaka.

U radu Kapitula sudjelovali su također ministar general Reda franjevaca konventualaca fra Joachim Giermek, te fra Leo Beck, koji u Rimu vrši službu generalnog asistenta Srednjoeuropskog cetusa provincija, u koji pripada i Hrvatska provincija. Uz izbor nove provincijske uprave, razmotreno je i trenutno stanje u Provinciji, te su naznačene smjernice za izradu planova i programa djelovanja u idućem četverogodištu. Drugi dio Kapitula započinje 15. travnja 2002. u Zagrebu. Na njemu će biti izabrani odgojitelji provincijskih redovničkih kandidata te gvardijani. 

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održala je u Mostaru od 26. do 28. veljače svoje 24. redovno zasjedanje. Budući da je dosadašnjem predsjedniku vrhbosanskom nadbiskupu kardinalu Vinku Puljiću istekao drugi mandat, za novog predsjednika BK BiH izabran je banjolučki biskup Franjo Komarica, a za dopredsjednika je ponovno izabran mostarsko-duvanjski biskup i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić.

Između ostalog na zasjedanju se ponovno raspravljalo o temi katoličkog vjeronauka u školi. Biskupi su ustanovili Povjerenstvo sa zadaćom da s mjerodavnim vlastima tretira pitanja pravnog statusa katoličkog školskog vjeronauka. Razgovarano je i o pripremama Katoličkog dana Biskupskih konferencija Srednje Europe, koji će se održati tijekom 2003. i 2004. godine, o Statutu Vrhbosanske katoličke teologije, te o ostalim aktualnim temama Crkve u BiH.

Papa Ivan Pavao II. imenovao je zagrebačkog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Josipa Bozanića članom Papinskog vijeća za laike. Uz nadbiskupa Bozanića, članovi su Vijeća devet kardinala, četiri nad/biskupa i 24 laika iz cijelog svijeta. Pri Svetoj Stolici nadbiskup Bozanić je već član Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata te Postsinodalnog vijeća za Europu, a na području Europe potpredsjednik je Vijeća europskih biskupskih konferencija.

Radio Marija do sada je u eteru prisutna oko 40.000 sati. Od toga je bilo više od 500 sati prijenosa misa i oko 5.000 molitvenih sati. Oko 5.000 sati bilo je tematskog, stručnog, teološkog, duhovnog, dokumentarnog i informativnog vjerskog programa koji je pripremilo stotinjak redovnih i povremenih suradnika, tridesetak voditelja i više stotina gostiju. Radio Marija prva je radijska postaja u Hrvatskoj s dominantno vjerskim programom koji emitira na širem području grada Zagreba. Riječ je o neprofitnoj, prvenstveno volonterskoj udruzi koja okuplja laike i svećenike s ciljem evangelizacije suvremenim medijskim sredstvima. U svijetu danas djeluje ili je u nastajanju tridesetak sličnih radijskih postaja, a najstarija je Radio Marija Italije. Svaka je nacionalna Radio Marija neovisna i samostalna, a sve zajedno okupljene su u krovnu udrugu: Svjetska obitelj Radio Marija. Udruga Radio Marija financira se od dobrovoljnih priloga svojih slušatelja.

S. Agneta rođena je u Otoku kod Sinja 1947. godine, a nakon osmoljetke stupila je u Družbu sestara milosrdnica i to u Riječku provinciju. Studij je završila na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a po završetku studija vrlo se zauzeto uključila u djelatnosti Družbe. Zauzeto je radila najprije kao odgojiteljica redovničkog pomlatka svoje Riječke provincije, a onda i kao članica dviju provincijalnih uprava u Rijeci - i to u svojstvu savjetnice, tajnice i ekonome. Neko je vrijeme djelovala i kao vjeroučiteljica. Vodstvo Družbe sestara milosrdnica povjereno joj je 1993. godine, te ponovnim izborom 1999. godine. Svoj drugi šestogodišnji mandat nije uspjela završiti zbog teške bolesti koju je podnosila vrlo hrabro i potpuno predana u volju Božju.

Misu zadušnicu za pokojnu časnu majku Agnetu predvodio je u crkvi u Frankopanskoj kardinal Franjo Kuharić, a tijelo s. Agnete pokopano je 4. ožujka na zagrebačkom groblju Mirogoj. Obrede pokopa vodio je nadbiskup Josip Bozanić, uz sudjelovanje nekoliko biskupa, te velikog broja svećenika, redovnica, redovnika i vjernika.

U povodu izvrsnih sportskih rezultata Janice Kostelić na Zimskim olimpijskim igrama - među brojnim čestitkama našla se i ona predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića. U čestitki, koju je na svečanom dočeku na zagrebačkom glavnom trgu pročitao biskup Vlado Košić stoji:

"Srdačno Ti čestitam na izvanrednom, povijesnom uspjehu postignutom na Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju. Ti si prošli tjedan bila izvrsna veleposlanica Hrvatske u svijetu, a u domovini postala znak koji ujedinjuje hrvatski narod i sve građane Hrvatske. Svojom marljivošću i upornošću s pravom si nagrađena uspjehom koji za svakog mladog čovjeka predstavlja primjer i izazov kako se, uz Božju pomoć, i u ne uvijek idealnim uvjetima, može postići najviše.

Želeći Ti još puno uspjeha u životu, srdačno Te pozdravljam i blagoslivljam".

Udruga liječnika Velike Britanije, u dogovoru s Međunarodnom udrugom liječnika, predložila je novi tekst formulacije Hipokratove zakletve. Predložena formulacija prevedena je i na hrvatski jezik, a ujedno je objavljen i sadržaj drevne, izvorne Hipokratove prisege, kao i sadržaj Ženevske formulacije iste, iz 1948. godine, prilagođene ondašnjim, odnosno suvremenim shvaćanjima 20. stoljeća. Takva prisega polaže se i danas gotovo svugdje u svijetu.

U dosadašnjoj formulaciji između ostalog stoji: "Apsolutno ću poštovati ljudski život od samoga začeća. Niti pod prijetnjom neću dopustiti da se moje medicinsko znanje iskoristi protivno zakonima humanosti." Međutim, u novopredloženoj formulaciji, koja je dvaput opširnija od Ženevske, predlaže se sljedeće: "Ondje gdje je abortus dopušten, prihvaćam da se smije odvijati samo unutar određenoga etičkog i zakonodavnog okvira."

Prema tom prijedlogu, na najveću žalost svih humanih ljudi, znači da liječnik prihvaća ubijanje nerođene djece, dakle najnedužnijih i najnemoćnijih ljudskih bića, i to pod majčinim srcem, samo ako je to unutar tzv. zakonskih okvira. Osobno, kao majka, žena i liječnica, a u ime Hrvatskoga pokreta za život i obitelj, smatram da bi predložena formulacija liječničke prisege bila najveća katastrofa i krah temelja općeljudskog morala i humane medicine.

Nevjerojatno je da su ljudi 500 godina prije Krista znali da treba poštivati život nedužnih i nemoćnih ljudskih bića, a danas, nakon 2.000 godina Kristova nauka o Bogu koji je neizmjerna ljubav, o čovjeku kao Božjoj slici i o nerođenom djetetu kao utjelovljenoj ljubavi, ni toliki "veliki umovi" današnjega čovječanstva, posebno tobože civilizirane Europe i Amerike, koje počivaju na kršćanskim temeljima, to ne znaju.