>[SADRŽAJ]<
NOVI VJERONAUČNI UDŽBENICI?
Članovi, stručni suradnici Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i predstojnici biskupijskih katehetskih ureda sastali su se krajem siječnja na godišnjoj sjednici. Među ostalim, zaključeno je da se uskoro održi Kolokvij stručnjaka na kojem bi se analiziralo desetgodišnje iskustvo vjeronauka u školi i argumentirano odgovorilo na pokušaje onemogućavanja Crkve da vrši svoje poslanje na području odgoja i obrazovanja. Nacionalni katehetski ured će sudjelovati i u projektu empirijskog istraživanja o prihvaćenosti i kvaliteti vjeronauka u školi, čiji je nositelj pročelnik katedre religiozne pedagogije i katehetike Katoličkoga bogoslovnog fakulteta dr. Alojzije Hoblaj.
Nakon duže rasprave, u pravcu trajnog usavršavanja vjeroučitelja i kateheta, usvojen je program sedam Katehetskih škola u 2002. za sve profile vjeroučitelja koji će biti dostavljen Ordinarijima da ga objave u službenim glasilima.
Posebna se pažnja trenutno posvećuje radu na vjeronaučnim udžbenicima, te bi ove godine trebali biti završeni školski udžbenici za 1., 3. i 7. razred osnovne te za 1. razred srednje škole. Nakon što je u Ministarstvu prosvjete i športa verificiran obnovljeni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi, radit će se i na rješavanju svih formalnih pitanja za sustavnije uvođenje vjerskoga odgoja u vrtiće, nakon što oko 400 odgojiteljica završi i Program HBK za teološko-katehetsko doškolovanje.
SVEĆENICI IZ HRVATSKE I BiH O SLUŽBAMA U CRKVI
Više stotina svećenika i pastoralnih djelatnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te iseljeništva okupilo se od 22. do 24. siječnja u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa na Šalati u Zagrebu.
U ime organizatora nazočne je pozdravio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Josip Baloban koji je, govoreći o središnjoj temi tjedna "Službe u Crkvi - crkvenost služba", upozorio na hitnu potrebu otvaranja mjesta u crkvenim službama vjernicima laicima. Sve je manje svećeničkih kandidata, a veliki je broj vjernika laika koji su završili ili studiraju teologiju, stoga ih je potrebno aktivno uključiti u život i djelovanje Crkve, rekao je dr. Baloban, ukazavši na praksu Crkve na Zapadu. Dekan KBF-a je istaknuo kako u novom dobu stoje novi izazovi pred Crkvom, od kojih su pozitivni nove službe koje se otvaraju u Crkvi, a negativni pokušaj getoizacije Crkve u društvu, što se očitovalo ukidanjem Bogojavljenja kao neradnog dana, osporavanja izabranog rektora Zagrebačkog sveučilišta dr. Tomislava Ivančića, osporavanje teologije kao znanosti i mjesta KBF-a unutar Sveučilišta, pokušaj poricanja međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom.
Crkva kao "uslužna organizacija", nove pastoralne službe, otvorenost prema laicima te katehizacija odraslih samo su neke od tema o kojima su u tijeku tri dana raspravljali predavači i sudionici Teološko-pastoralnog tjedna.
BISKUPI O PRAVIMA PROGNANIH, IZBJEGLIH I POVRATNIKA
Hrvatski biskupi članovi HBK sa svog su zasjedanja, koje je održano 22. siječnja, uputili Hrvatskom Saboru, Vladi RH i javnosti Apel za zaštitu ljudskih prava prognanih, izbjeglih i povratnika. Osvrćući se na aktualnu raspravu u Hrvatskom Saboru o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, kojim se želi riješiti pitanje vlasništva fizičkih osoba, dodijeljenog na privremeno korištenje prognanicima i izbjeglicama - biskupi ističu da je u ovom trenutku potrebno djelovati s posebnim osjećajem odgovornosti za dostojanstvo i prava prognanika, izbjeglica i povratnika, kako im se ne bi nanijela nova nepravda. Apeliraju na Vladu i zastupnike u Saboru da se ne pribjegava rješenjima koja bi mnoge prognanike, koji su protjerani sa svojih ognjišta, stavilo u novu i teško podnosivu neizvjesnost, nakon tolikih seljenja i velikih obećanja koja su im davana, katkada i ne vodeći računa o nepovredivosti privatnog vlasništva.
"Smatramo da bi preseljavanje u kolektivna prognanička naselja, toliko godina nakon završenog rata, dramatično pogoršalo ionako teško stanje tih ljudi te ga stoga valja isključiti. Za one koji se ne mogu ili ne žele vratiti u mjesto iz kojega su prognani, država treba poduzeti maksimalne napore da im osigura trajni smještaj i omogući pravo stjecanja vlasništva. Teško nam je, naime, vjerovati da je predloženo novo zakonsko rješenje u skladu s kriterijima ‘koji se primjenjuju na razini Europske unije’, čime se, među ostalim, obrazlažu promjene u dosadašnjem Zakonu", ističe se u apelu hrvatskih biskupa za zaštitu ljudskih prava prognanih, izbjeglih i povratnika.
SVJETSKI DAN POSVEĆENOG ŽIVOTA
U povodu VI. svjetskog dana posvećenog života Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP) priredile su prvu konferenciju za novinare na kojoj je predstavljeno hrvatsko redovništvo. Na konferenciji su govorili s. Elvira Krišto, predsjednica Unije, i fr. Frano Prcela, predsjednik redovničke Komisije za tisak i komunikacije, uz sudjelovanje brojnih predstavnika našega ženskog i muškog redovništva, te predstavnika različitih medija. Tom prigodom javnosti je predstavljen identitet posvećenih osoba i njihove aktivnosti na duhovnom, karitativne, odgojnom i socijalnom planu.
Sveta Stolica Konferenciju i Uniju je osnovala 1968. godine, a svrha krovnih redovničkih udruga jest bolja međusobna suradnja kojoj je cilj unapređivati vrednote redovničkog života i apostolata u Crkvi, uvijek u suradnji s crkvenom hijerarhijom, napose s Hrvatskom biskupskom konferencijom.
U Hrvatskoj živi i djeluje 30 različitih redovničkih družbi. Ukupno u našoj Domovini ima oko 3.750 redovnica, 50 novakinja i oko 100 kandidatica, dok je redovnika puno manje, oko 1.100, koji imaju 120 klerika, 50 novaka i oko 150 redovničkih sjemeništaraca, pripadnika 20 različitih redova. Od redovnika najbrojniji su franjevci, a među redovnicama sestre milosrdnice.
Od 1997. godine, odredbom Svetog Oca, cijela Crkva na Svijećnicu slavi Svjetski dan posvećenog života, kao dan u kojemu se posebna pozornost pridaje važnosti Bogu na poseban način posvećenih osoba, bilo aktivnih, bilo kontemplativnih redovnika i redovnica, bilo posvećenika koji svoje posvećenje i poslanje vrše u svijetu, kao članovi sve brojnijih svjetovnih instituta. Na Svjetski dan posvećenog života u brojnim našim crkvama i katedralama slavljene su svečane sv. mise skupa s Bogu posvećenim osobama i za Bogu posvećene osoba, na kojima su redovnice i redovnici obnovili svoje posvećenje Bogu, uvijek i sve više nastojeći svojim životom, riječima i činima biti sol zemlje i svjetlo svijeta.
10. OBLJETNICA "POKRETA ZA ŽIVOT"
"Ljudski
život je uistinu najdivnija stvarnost koja se pojavila na ovoj zemlji. Zato
rođenje onoga koji je došao da bi čovjek zaživio puninom života jest
najradosnija vijest. Upravo ta punina života na koju je čovjek pozvan, a
koja prilično nadilazi dimenzije zemaljskog postojanja, objavljuje veličinu
i dragocjenost ljudskog života". Riječi su to koje je na početku
simpozija u povodu 10. obljetnice Pokreta za život Krčke biskupije, u
hotelu "Bellevue" u Malom Lošinju, okupljenim gostima suradnicima i članovima
pokreta uputio krčki biskup Valter Župan. "Narod Božji na zemlji svjedoči
svoju opredijeljenost za život koji je u Isusovu uskrsnuću pobijedio smrt.
U Krčkoj biskupiji jasni znak te odlučne opredijeljenosti jest Pokret za
život koji se već 10 godina ne umara svjedočiti da je ljudski život
neprocjenjivo dobro i onda kada je ugrožen", rekao je krčki biskup čestitajući
članovima Pokreta što su, unatoč suvremenom naletu civilizacije smrti, za
neumorno promicanje života uvijek znali naći snage u Onome koji je nazvan
zatiračem smrti. Biskup Župan članove Pokreta pozvao je da im 10.
obljetnica bude događaj "u kome će se s radošću spomenuti svih minulih
i nadvladanih poteškoća i ojačani samo neslomivom nadom u Duhu životvorca
odlučno svjedočiti i u godinama koje su pred nama na ovom prostoru, čija
su naselja doslovno desetkovana nakon Drugog svjetskog rata".
Znanstveni skup Pokreta za život trajao je od 1. do 3. veljače. Započeo je misnim slavljem u župnoj crkvi u Ćunskom, koje je uz koncelebraciju više svećenika predvodio biskup Župan. I tom prigodom biskup je istaknuo važnost i dužnost aktivnog sudjelovanja vjernika laika u društveno-političkom životu zemlje. "Svaki se čovjek mora baviti politikom. Nama ne može biti svejedno tko će nam zapovijedati i tko će donositi zakone", poručio je krčki biskup, ističući pritom nužnost izgrađivanja osobne - duhovne kvalitete, kako bi i naša kvaliteta djelovanja u društvu bila veća.
2. veljače znanstveni skup u hotelu "Bellevue" u Malom Lošinju, otvorila je pozdravnom riječi predsjednica Pokreta za život Krčke biskupije prof. Ana Volarić-Mršić. "Vrednota života u katoličkom nauku", "Kako promicati kulturu života?", "Eutanazija: dostojan život ili dostojna smrt", "Pravo na smrt", "Obitelj i život", "Prirodni ljekoviti činitelji u službi života", "Svetost života i Biblija" i "Trebaju li Hrvatskoj Hrvati" - bile su teme predavanja održanih na znanstvenom skupu.
"Na tržištu svjetonazora suvremenog društva pojedine vrednote zauzimaju različita mjesta i cijene, ne toliko prema svojoj trajnoj vrijednosti, nego više prema trenutačno istaknutim interesima i potrebama ideološke i pragmatičke, utilitarističke naravi. Nerijetko se u ime pluralizma dobro prodaje etički relativizam. Pluralizma zapravo i nema: postoji samo dualizam - za život ili protiv života" - istaknuo je u svom predavanju "Vrednota života u katoličkom nauku" dr. Valentin Pozaić. Navodeći zabrinjavajuće statističke podatke prema kojima će za 200 godina u Hrvatskoj nestati i posljednji Hrvat, dr. Pozaić je istaknuo kako je odgovornost za život ne samo na obiteljima i zakonodavcima, nego se tiče svih nas.
Među predavačima bio je i dekan Fakulteta za Bioetiku Sveučilišta Regina Apostolorum u Rimu dr. Gonzalo Miranda. Odgovarajući na pitanje iz naslova svojeg izlaganja - Eutanazija - dostojan život ili dostojna smrt - dr. Miranda istaknuo je dvije vrste dostojanstva ljudske smrti: dostojanstvo okolnosti i dostojanstvo ljudske osobe. Za osiguranje dostojnih okolnosti smrti možemo se pobrinuti omogućiti ih svakoj osobi, no osobno dostojanstvo tiče se same umiruće osobe i izvire iz nje. "Osoba tu mora sama doživjeti dostojanstvo u taj posljednji trenutak. Mi joj u tome možemo pomoći, ali ne možemo dostojanstveno živjeti umjesto nje", istaknuo je predavač.
Znanstveni skup u povodu 10. Obljetnice Pokreta za život, nastavljen je u poslijepodnevnim satima prigodnim kulturnim programom.
Program proslave završio je 3. veljače, na Dan života, kada je svečano misno slavlje u malološinjskoj župnoj crkvi predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, koji je ujedno i idejni začetnik osnivanja Pokreta za život u Krčkoj biskupiji.