VERITAS - br. 9/2001.

>[SADRŽAJ]<

RIMSKI VIDICI

KATOLIČKA CRKVA U RIMU I U SVIJETU

Ovogodišnje ljeto u Rimu pamti se po dugotrajnoj sparini, kada se rijetko kojeg dana temperatura spuštala ispod trideset stupnjeva. Velik dio Rimljana, bar što se tiče kolovoza, napustio je grad i sklonio se uz morsku obalu, a one koji su ipak ostali vjerni gradu uzbuđivala je svakodnevna drama ili opereta, kako tko uzme, oko povratka biskupa Milinga i prosvjednog štrajka glađu korejske liječnice koja je po Moonovu obredu bila određena za njegovu suprugu. U trenutku dok ovo pišemo, nazire se kraj ovoj komediji, u nadi da se sve ipak ne pretvori u tragediju.

Iskustvo koje je opeklo zambijskog nadbiskupa Milinga vjerojatno će koristiti njemu osobno, a mnogima otvoriti oči pred opasnošću brojnih modernih sljedbi koje propovijedaju jedinstvo i mir, a ostavljaju rasulo i podjele. Mnogi se ovdje pitaju zbog čega Sveta Stolica sada pokazuje toliko strpljenja u raspetljavanju ovoga dosta kompliciranog čvora, pozivajući se na, ne tako dalek, slučaj francuskog nadbiskupa Lefevrea, prema kojemu, kažu neki, nije pokazana tolika doza dobre volje. A zaboravlja se pri tom da je Francuz u sporu pokazao beskompromisnu načelnost bez ikakva popuštanja, za razliku od Zambijca kojega krasi emotivna nestalnost, ali prihvaća kompromise, sve do vlastitog poniženja. U svemu tome ne možemo se ne sjetiti zajedljive kritike koju je Erazmo Roterdamski izrekao kad je dočuo da se njegov prijatelj, Martin Luther, rasfratrio i oženio bivšom redovnicom: "Svaka lakrdija završava vjenčanjem!" Nadajmo se da Milingov slučaj demantira ova bolna zapažanja. U međuvremenu korejska liječnica štrajka glađu i svakodnevno dolazi na Trg sv. Petra "moliti", zapravo prosvjedovati, što je prvih dana činila u samoj Bazilici, ali je kasnije odustala od tako bliskog susreta sa sv. Petrom.

Prvog dana mjeseca srpnja vatikanski dnevnik L’Osservatore Romano izišao je u posebno svečanom ruhu, sa 36 stranica posebnog priloga u četiri boje. Na taj način obilježena je 140. obljetnica izlaženja ovoga uglednog lista, koji se možda zbog izostanka senzacionalnih vijesti manje kupuje i čita, ali zato se više cijeni i uvažava od mnogih drugih novina. O ozbiljnosti ovog lista, zbog koje čitatelji ponekad znaju biti prikraćeni priželjkivanih informacija, svjedoči podatak da u vrijeme jednomjesečne afere nastale povratkom nadbiskupa Milinga u krilo Crkve, ovaj vatikanski dnevnik o tome nije ispisao niti jednu riječ. Već 140 godina ovaj list služi Svetoj Stolici pod znakovitim geslom "Unucuique suum, non praevalebunut" ("Svakome njegovo, neće prevladati"). Tom prigodom Papa je Mariju Agnes, direktoru lista, uputio posebnu poruku, objavljenu na naslovnici, s latinskim naslovom "Duc in altum!" ("Zaplovi na pučinu!") kao pozivom i za današnje vrijeme.

U ljetno vrijeme obično u Rim ne dolaze veće organizirane hodočasničke skupine. Ipak, 1. kolovoza u Rimu je održano veliko hodočašće ministranata iz raznih europskih zemalja, ponajvećma iz Njemačke (16.500), Mađarske (2000), Austrije (1000), Italije (1000) i nekih drugih zemalja. U svemu je oko 22.000 ministranata (i ministrantica) dva dana oživljavalo rimske bazilike i trgove. Ovaj veliki ministrantski skup, pod nazivom "U hodu prema novom svijetu", organizirao je međunarodni ministrantski savez CIM (Coetus Internationalis ministrantium) sa sjedištem u njemačkom gradu Fribourgu. Među prijavljenim skupinama nismo pronašli nijednog ministranta Crkve u Hrvata.

Na Veliku Gospu, 15. kolovoza, u Kalkuti (Indija) završena je faza biskupijskog procesa za beatifikaciju Majke Tereze, nepunih pet godina nakon smrti ove glasovite redovnice Albanke, a svega dvije godine nakon otvaranja biskupijskog procesa. Bogata dokumentacija o kreposnom životu i zauzetoj djelatnosti Majke Tereze dostavljena je Kongregaciji za kauze svetih u Rim, koja sada nastavlja ovaj proces, u nadi golemog broja vjernika ne samo iz Katoličke Crkve, da što prije ovu svetu redovnicu mognu štovati uzdignutu na čast oltara. Prema neslužbenim najavama postoje i čudesna uslišanja zagovorom Majke Terezije, pa bi i to moglo ubrzati proglašenje blaženom ove redovnice koja je svojevremeno dobila i Nobelovu nagradu za mir.

Točno godinu dana nakon velikog susreta mladih vjernika s papom Ivanom Pavlom II. u Tor Vergati, Sveti Otac je, 17. kolovoza, primio skupinu od 800 mladića i djevojaka simpatizera franjevačkog pokreta, okupljenih na tradicionalnom skupu "Mladi prema Asizu", koji svake godine organizira Red franjevaca konventualaca za mlade koji se okupljaju oko crkava i samostana ove franjevačke obitelji. Među sudionicima bilo je i pedesetak mladih iz Hrvatske, pretežito iz zagrebačke župe sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. U posebnoj audijenciji održanoj u Castel Gandolfu, Papa je mlade podsjetio na godišnjicu velikog skupa i pozvao da "ne rasprodaju svoje snove" i da se zauzmu "za umjerenu i pažljivu brigu o dobrima Zemlje". U središtu ovog nagovora pape Ivana Pavla II. nalazimo likove Franje i Klare, "koji su potaknuli stvaranje jednoga revolucionarnog evanđeoskog stila, koji i danas nastavlja oduševljavati tolike mlade i ne samo mlade". Ovo dvoje svetih shvatilo je "da ljubav prema Bogu čini sretnima i nisu oklijevali požuriti prema vrhuncima svetosti". I pozivajući se na Franju i Klaru, Papa preko ovih mladih podsjeća sve ostale mlade u svijetu: "Nasljedujući njih nećete rasprodati svoje snove!"

Ovog ljeta Kongregacija za nauk vjere objavila je dokument, koji je potpisao njezin pročelnik kardinal Joseph Ratzinger, kojim Katolička Crkva rehabilitira poznatoga talijanskog teologa Antonio Rosminija, čija je djela 1887. godine bio osudio tadašnji Sveti Oficij i uvrstio ih u popis zabranjenih djela. Pismo kardinala Ratzingera ističe kako su "prevladani" razlozi zabrinutosti koji su prouzročili stavljanje Rosminijevih djela na Indeks i tumači kako "smisao tvrdnji, kako ih je shvatio i osudio Dekret, ne pripada u stvari autentičnom stajalištu Antonija Rosminija, već mogućim zaključcima čitanja njegovih djela".

Ujesen se po običaju intenziviraju djelatnosti Svetog Oca, kojega posljednjeg tjedna mjeseca rujna očekuje pastoralni pohod Armeniji, u povodu 1700. obljetnice postojanja Armenske apostolske Crkve. Papa će pohoditi ovu bivšu sovjetsku zemlju dva dana nakon posvete nove katedrale u Erevanu, a pet godina nakon što su Katolička i Armenska Crkva potpisale dokument u kojemu se tvrdi kako je danas prevladana teološka rasprava koja je 506. godine bila dovela do raskida. U sklopu ovog Papina putovanja nalazi se i pohod Kazahstanu, velikoj srednjoazijskoj zemlji, gdje katolici predstavljaju neznatnu manjinu od 16 milijuna žitelja. Katolici raspršeni u raznim dijelovima ove zemlje imaju pet biskupija, s trenutno četiri biskupa.

Mnogo naporniji i zahtjevniji zadatak predstavlja zasigurno Deseta sinoda biskupa, koja će od 30. rujna do 27. listopada u Vatikan privući oko 300 sudionika, od kojih 240 sinodalnih otaca, 30 do 40 promatrača, desetak nekatoličkih gostiju i isto toliko stručnjaka. Glavna tema ovoga skupa u središte razmatranja stavlja lik biskupa kao dobrog pastira. Pripremni dokument objavljen je pred tri godine i na njega je svoje primjedbe i dopune poslalo polovicu od 112 biskupskih konferencija svijeta. Na 124 stranice pripremnog dokumenta nalazi se i dosta "vrućih" tema, kao što su kolegijalitet i odnos centra s periferijom.

Ovogodišnja rimska jesen bit će osobito bogata hrvatskim programom. Središnja hrvatska ustanova u Vječnom Gradu, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima, 1. kolovoza ove godine napunila je točno stotinu godina postojanja, a kako je ljetno vrlo nepodesno vrijeme za proslave, zaključeno je da se stota obljetnica svečano obilježi sredinom studenoga, kada su predviđena dva dana programa. U četvrtak, 15. studenoga, u crkvi sv. Jeronima predviđeno je predstavljanje golemoga zbornog djela o ovom zavodu, na preko tisuću stranica, u kojemu je sudjelovalo tridesetak hrvatskih i nekoliko stranih autora. Tom prigodom u Rimu se očekuje nazočnost svih hrvatskih biskupa, a bit će pozvani i svi živi pitomci Zavoda sv. Jeronima, u kojemu je u stotinu godina živjelo i studiralo oko 300 hrvatskih biskupijskih svećenika. Dan kasnije predviđena je privatna audijencija kod Svetog Oca u Vatikanu, da bi popodne bila održana svečana liturgijska zahvalnica u crkvi sv. Jeronima, pod predsjedanjem Državnog tajnika kardinala Angela Sodana.

Dva tjedna kasnije, 28. i 29. studenoga, u Vatikanu se održava veliki simpozij o kardinalu Franji Šeperu, koji u povodu 20. obljetnice njegove smrti priređuje Kongregacija za nauk vjere u suradnji sa Zagrebačkom nadbiskupijom. U isto vrijeme Zagrebačka nadbiskupija, od 26. studenoga do 1. prosinca priređuje veliko nadbiskupijsko hodočašće u Vječni Grad, s bogatim programom koji predviđa i mogućnost sudjelovanja na simpoziju o kardinalu Šeperu.

Za kraj, onako usput, u nadi da neće biti shvaćeno kao privatizacija vijesti, spominjemo predstavljanje knjige "Malo čudo hrvatsko" u izdanju zagrebačke "Teovizije" i Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, u kojoj autor Ljudevit Maračić na oko 300 stranica opisuje višestoljetne hrvatske tragove u Vječnom Gradu. Predstavljanje je predviđeno u drugoj polovici listopada, kao malo zagrijavanje za sve ono što će uslijediti ovoga studenoga u Rimu.