20. PLENARNO ZASJEDANJE HBK

Od 4. do 6. travnja u Zagrebu je održano 20. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Uz članove HBK, zasjedanju su prisustvovali nuncij u Hrvatskoj, mons. Giulio Einaudi, delegat Slovenske biskupske konferencije, mons. Franc Rode, delegat Talijanske biskupske konferencije, mons. Eugenio Ravignani, delegat BK BiH, mons. Ratko Perić, te subotički biskup, mons. Janos Penzes. Svaki od gostiju ukratko je izvijestio o situaciji u svojoj domovini i o pitanjima s kojima se Crkva ondje susreće.

Biskupi su nastavili raspravu o suradnji između svećenika i laika u poslanju Crkve. O toj temi uputili su i pismo, u kojemu sve članove Crkve potiču na zauzetu i plodnu suradnju radi dobra Crkve, kao i radi općeg dobra svih ljudi. Ujedno su zaključili da spomenutu tematiku treba produbljivati, kako bi se izradio jedan mjerodavni dokument.

Već je na zasjedanju ondašnje BKJ, održanom u Đakovu od 27. do 29. rujna 1982., bilo riječi o uspostavi trajnog đakonata, koji je ocijenjen potrebnim i korisnim. Sada su biskupi odlučili da se, na temelju dokumenata Kongregacije za katolički odgoj i Kongregacije za kler, izradi Nacionalni direktorij za život i službu trajnih đakona.

Na zasjedanju se raspravljalo i o aktualnim pitanjima vjeronauka u školi, o čemu su govorili mons. Marin Srakić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju, i mons. Milan Šimunović, predsjednik Nacionalnog katehetskog ureda. Kao i na nedavno održanom stručnom kolokviju o temi “Pitanje sadašnjega katehetskog trenutka”, na zasjedanju biskupa potvrđena je važnost konfesionalnog vjeronauka u školi i odlučnost da se još više definira njegova specifičnost u odnosu na župnu katehezu. Tome će pridonijeti novi vjeronaučni udžbenici, koji su u pripremi. Tom prigodom istaknuta je i potreba osposobljavanja vjeroučitelja za vjeronauk u predškolskim ustanovama. Odobren je “na probu” novi “Plan i program za vjeronauk u srednjoj školi”, a, u skladu sa smjernicama Općeg direktorija za katehezu, posebna je pažnja posvećena župnoj katehezi, osobito radu s odraslima.

Pozivajući se na apostolsko pismo “Tertio millenio adveniente” i na bulu proglašenja Svete godine 2000. “Incarnationis mysterium”, po uzoru na papu Ivana Pavla II., koji je prve nedjelje ovogodišnje korizme slavio “Dan oproštenja”, i u svakoj našoj (nad)biskupiji će se odrediti poseban “Dan oproštenja”.

Biskupi su izabrali nove članove Komisije za odnose s Državom, a to su mons. Anton Tamarut (predsjednik), mons. Želimir Puljić i mons. Antun Škvorčević (članovi).

O pripremi nacionalnog susreta katoličke mladeži (održanog 29. travnja o. g. u Rijeci) izvijestio je mons. Mile Bogović, predsjednik Vijeća HBK za laike. Biskupi su odredili da se u povodu stote obljetnice Prvoga katoličkog sastanka, održanog 1900. godine u Zagrebu, u proljeće 2001. godine organizira susret posvećen pitanjima laikata u našoj Crkvi. Predsjednicima Vijeća HBK za laike i za obitelj povjerena je zadaća da provedu pripravu za osnivanje ureda za laike i za obitelj.

Biskupi odgovorni za jubilejska hodočašća u Rim podnijeli su izvješća o svom radu. Mons. Josip Mrzljak izvijestio je o hodočašću svećenika, a mons. Vlado Košić govorio je o pripremama za hodočašće katoličkih novinara (od 1. do 4. lipnja o. g.). Mons. Marko Culej izvijestio je o programu hodočašća u povodu Svjetskoga euharistijskog kongresa (od 18. do 25. lipnja), a mons. Valter Župan o predviđenom hodočašću bračnih parova (od 12. do 15. listopada).

Na zasjedanju je bilo riječi i o susretu s predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, održanom 17. i 18. veljače o. g. u Novom Sadu, kao i o izvješćima o radu pojedinih vijeća HBK.

Biskupi su odlučili da će odrediti nedjelju u kojoj će se prikupljati milostinja za pomoć pri izgradnji pastoralno-socijalnog centra u afričkoj misiji Ujwa u Tanzaniji, gdje već 25 godina rade naši misionari. Budući centar bit će posvećen bl. Alojziju Stepincu, a imat će crkvu, kuću za svećenike, samostan za časne sestre, internat za djevojke, bolnicu, dječji vrtić, srednju tehničku i poljoprivrednu školu, vodotoranj i ostale potrebne sadržaje.

KOMISIJA ZA ODNOSE S VJERSKIM ZAJEDNICAMA

Novi predsjednik Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i zamjenik predsjednika Vlade RH dr. Goran Granić 10. travnja u Zagrebu je održao konferenciju za novinare. Istaknuo je da Komisija ima “funkcionalni smisao” i da se neće baviti “ideološkim ili bilo kojim drugim radom vjerskih zajednica”. Izvijestio je da je prvi radni sastanak s predstavnicima Crkve i vjerskih zajednica u Hrvatskoj održan 7. travnja, te je dodao: “Mislim da smo započeli dijalog koji će rezultirati kvalitetnijim odnosima između vjerskih zajednica, kao i između vjerskih zajednica i Vlade.” Granić je predložio svim predstavnicima Crkava i vjerskih zajednica da Komisiji dostave svoje prijedloge, ali i liste neriješenih pitanja i problema na koje nailaze u odnosima s Državom.

Na pitanje novinarâ Granić je odgovorio da će “Vlada poštivati obveze međunarodnog ugovora” između Hrvatske i Svete Stolice, a sva otvorena pitanja između Crkve i Države mogu se rješavati dogovorom između dviju strana, potpisnicâ ugovora. Odgovarajući na mnogobrojna pitanja koja su se odnosila na vjeronauk u školi, na vojno dušobrižništvo i na postupke vlasti prilikom uhićenja župnika Ivana Čučeka, Granić je između ostalog rekao da će se “osobno zalagati da svaki građanin, neovisno o tome je li političar, svećenik, pjevač ili bilo što drugo, bude jednak pred zakonom”, te da je glavni cilj Komisije omogućavanje djelovanja Crkava i vjerskih zajednica kojim se svim građanima RH jamči ustavno pravo po kojemu mogu slobodno i javno prakticirati svoju vjeru i birati svoju Crkvu ili vjersku zajednicu.

>[SADRŽAJ]<