Papi Ivanu Pavlu II. uspjelo je ostvariti namjeru pastirskog pohoda Svetoj zemlji. Sedam dana hoda Mojsijevim, Isusovim i apostolskim stopama (od 20. do 26. ožujka) bilo je ispunjeno porukama mira i pomirenja: s Bogom, s ljudima i sa samim sobom.

Papin pastirski pohod započeo je u Amanu, u Kraljevini Jordan, "zemlji koja je posvećena prisutnošću samoga Isusa, prisutnošću Mojsija, Ilije i Ivana Krstitelja, kao i svetaca i mučenika prve Crkve", rekao je Sveti Otac. Kralj Abdulah u svom pozdravnom govoru Papu je nazvao čovjekom vjere, mira i opraštanja. Sveti Otac popeo se zatim na brdo Nebo, na mejsto odakle je Mojsije gledao Obećanu zemlju, zadržavši se neko vrijeme u tamošnjoj crkvi.

Idući dan Papa je slavio sv. misu na stadionu u Amanu. "Isus je ostvarenje obećanja" danih Abrahamu i Mojsiju, rekao je okupljenim vjernicima, potičući sve da kao svoj životni cilj i zadaću uzmu jedinstvo i ljubav. Malim prvopričesnicima (njih oko 2.000) Papa je poručio: "Isus je vaš najbolji prijatelj. Ostanite sjedinjeni s njime i u svojim molitvama sjećajte se Crkve i Pape." Na misi je sudjelovalo oko 50.000 vjernika.

Poslije podne Papa se uputio na obalu Jordana, na mjesto gdje je, prema predaji, sv. Ivan krstio Isusa. Okupljenim vjernicima tom prigodom govorio je o značenju krštenja, a potom ih je blagoslovio vodom iz rijeke Jordana.

Naposredo potom Sveti Otac se uputio u Tel Aviv, u Državi Izrael. Na svečanom dočeku izraelskom predsjedniku Ezeru Weizmanu je poručio: "Moramo se zajednički boriti kako bismo uvijek i posvuda prikazivali pravo lice Židova i židovstva, kao i kršćana i kršćanstva, i to na svakoj razini: mentaliteta, učenja i komuniciranja", moleći da njegov pohod pridonese rastu međureligijskog dijaloga i suživota Židova, kršćana i muslimana. "Neka mir bude Božji dar zemlji koju je on izabrao za svoju", rekao je Sveti Otac na kraju pozdravnog govora. "Naša je ruka ispružena našim arapskim susjedima u znak mira. O njemu sanjamo i za njega molimo", rekao je zatim predsjednik Weizman, a Papa je potom otišao u Apostolsku nuncijaturu u Jeruzalemu.

U Betlehemu, na autonomnom palestinskom području, Papa je pozdravio "dragoga predsjednika Jasera Arafata i drage palestinske prijatelje". "Ovdje je Djevica Marija rodila Isusa Krista. Te riječi razlog su Velikoga jubileja 2000. One su razlog mojega današnjeg pohoda Betlehemu, one su izvor radosti, nade i dobre volje koja je kroz dva tisućljeća ispunjavala ljudska srca i onda kada bi samo čuli riječ ‘Betlehem’." Papa je zaželio "mir palestinskom narodu! Mir svim narodima regije!", ističući da se pravedan i trajan mir ne može nametnuti silom, već se do njega dolazi dogovorima. Papa je napomenuo da su palestinske težnje da imaju vlastitu domovinu opravdane i da međunarodna zajednica mora poduzeti odlučne akcije za poboljšanje teške situacije palestinskog naroda. Sveti Otac je dugo molio u bazilici Isusova Rođenja, proslavivši potom sv. misu s oko 50.000 vjernika.

Četvrtog dana svog hodočašća Papa je slavio sv. misu u kapeli Posljednje večere u Jeruzalemu, skupa s biskupima različitih obreda. "U Gornjoj dvorani, gdje je utemeljeno jedinstveno svećeništvo Isusa Krista, koje svi mi dijelimo, želim potpisati poruku upućenu svećenicima za Veliki četvrtak", rekao je Papa, govoreći zatim o važnosti euharistije kao središnjeg misterija naše vjere.

Susreo se s oba izraelska nadrabina, naglasivši da živovski narod zna da Crkva potpuno osuđuje antisemitizam i svaki oblik rasizme, jer je u krajnjoj suprotnosti s načelima kršćanstva. Nakon susreta s predsjednikom Weizmanom u predsjdničkoj palači, Papa je pohodio mauzolej holokausta "Yad Vashem". "Na ovom mjestu spomena , razum, srce i duša osjećaju krajnju potrebu za šutnjom... jer nema dovoljno jakih riječi da se oplače tragedija Shoaha", rekao je Papa, moleći da sadašnje i buduće odnose između Židova i kršćana resi uzajamno poštivanje. Na kraju govora Papi se srdačno zahvalio izraelski premijer Ehud Barak.

Istoga dana Sveti Otac se na Papinskom institutu "Notre Dame" susreo s predstavnicima Židova, muslimana i kršćana, zahvališi im za njihovo zalaganje za mir, pravednost i za međureligijski dijalog.

24. ožujka, na podnožju Brda blaženstava, Papu je dočekalo oko 100.000 mladih. Ondje, na obalama Genezaretskog jezera, gdje je Isus izrekao svoj Govor o blaženstvima, Sveti Otac je služio misu, pozvavši mlade da poslušaju Isusove evanđeoske poruke, jer on je naše Blaženstvo.

Idućega dana, na svetkovinu Blagovijesti, u bazilici Navještenja u Nazaretu, Papa je slavio sv. misu s oko 5.000 vjernika. Tema propovijedi bila je utjelovljenje Sina Božjega, a Ivan pavao II. je sve ljude dobre volje pozvao da "štite život i da potiču na poštivanje dostojnstva svakoga ljudskog života". U večernjim satima slijedio je ekumenski susret s predstavnicima drugih kršćanskih Crkava, a Papa je sve pozvao na jedinstvo u različitosti.

Posljednjeg dana hodočašća, 26. ožujka, Papa je u Jeruzalemu posjetio najvažnija židovska, muslimanska i kršćanska svetišta: džamiju Al-Aksa, Trg Hrama, Zid plača i crkvu Kristova groba, koju je nazvao "majkom svih crkava". U njoj, koja čuva uspomene na Isusovu muku, smrt i uskrsnuće, Sveti Otac je slavio misu. Na kraju mise još jednom je zamolio za oproštenje svih grijeha koje su kršćani učinili kroz povijest.