ZRCALO VREMENA

REDOVNIČKO SVJEDOČENJE SIROMAŠTVOM

Godišnje plenarno zasjedanje viših redovničkih poglavara i viših redovničkih poglavarica iz Hrvatske i iz BiH održano je 10. i 11. listopada u novom sjedištu Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara (HKVRP) u Deželićevom prilazu u Zagrebu. Pozdravljajući okupljene više redovničke poglavare i poglavarice, predsjednik Konferencije o. Vjenceslav Mihetec istaknuo je da su redovnice i redovnici u novim okolnostima potaknuti još više i još konkretnije angažirati se u radu s mlađim naraštajima, ulažući vlastita sredstva u njihovu duhovnu izgradnju.

Prvo predavanje o redovničkom siromaštvu i o njegovu svjedočenju u suvremenim načinima privređivanja održao je fra Špiro Marasović. Predavač je istaknuo da redovnici ne svjedoče siromaštvo kao takvo, nego siromaštvom svjedoče svoje radikalno opredjeljenje za Boga. Razlog izbora siromašnog načina života jest upravo takvo Kristovo opredjeljenje i Isusov poziv. To siromaštvo je proročki znak, kritika društvu, te izraz solidarnosti i konkretne ljubavi prema žrtvama bijede. Privređivanje je moguće i bez rada, ali ima previše i rada bez privređivanja, osobito u Hrvatskoj, jer brojni ljudi ostaju bez zaslužene plaće. Govorio je i o zloporabama rada i sredstava, na što nije imuno niti redovništvo. Bogaćenje na račun kamata, renti ili uz pomoć veza, prijateljstava i korupcije svakako nije dobar svjedočki niti proročki znak, a često je i moralno upitno, zaključio je predavač.

Nakon odmora i rasprave apostolski nuncij u RH mons. Giulio Einaudi pod prigodnom misom je blagoslovio nove prostorije Tajništva redovničke Unije i Konferencije.

Popodnevno predavanje održao je dipl. ing. Josip Galinec. Govorio je o suvremenim metodama gospodarskog poslovanja, iznoseći sa svoga stručnog stajališta gotovo oprečne stavove u odnosu na prethodnog predavača. Nakon rasprave slijedila su izvješća različitih redovničkih komisija, te ekonomsko izvješće i izvješće Vijeća redovnica i redovnika BiH o procesu razdruživanja hrvatske i bosansko-hercegovačke konferencije i unije.

Drugi radni dan započeo je raspravom o tome u koje će se projekte ubuduće trošiti zajednički novac koji redovnici i redovnice dobivaju iz proračuna. S tim u vezi odlučeno je da se osnuju po jedna zajednička savjetodavna ekonomska i pravna komisija, koje bi Predsjedništvu Hrvatske redovničke konferencije i Vijeću Hrvatske redovničke unije mogle pripomoći u rješavanju gospodarskih ili pravnih pitanja.

U nastavku rada redovnički provincijali i provincijalke zasjedali su odvojeno. Redovnički poglavari revidirali su zadaće pojedinih komisija Konferencije, a predložena su i imena novih predsjednika i članova pojedinih komisija. Za nove članove Mješovite komisije, koju čine tri biskupa HBK, tri redovnice i tri redovnika, izabrani su o. Ivan Macan, fra Lucije Jagec i fr. Frano Prcela. Bilo je riječi i o zajedničkoj izdavalačkoj djelatnosti redovnika i redovnica, uz želju da se nastavi s izdavanjem časopisa "Posvećeni život", koji još uvijek nema glavnog urednika. Na kraju plenarnog zasjedanja redovnički poglavari raspravljali su o pitanju služenja ili nesluženja vojnog roka od strane redovničkih kandidata i o problemu osiguranja redovničkih novaka. Odlučeno je da Konferencija treba u što skorijem vremenu oformiti i svoje web-stranice.

Na svom zasebnom zasjedanju redovničke poglavarice saslušale su izvješća predsjednice Unije i članica pojedinih komisija koje djeluju pri Uniji. Za predsjednicu Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica ponovno je izabrana s. Elvira Krišto, provincijalka sestara uršulinki, a nova potpredsjednica je s. Dubravka Moharić. Članice Vijeća HUVRP kroz iduće tri godine bit će s. Cecilija Firić, s. Florijana Penava i s. Katarina Maglica. Nove članice Mješovite komisije su s. Agneta Tadić-Šutra, s. Judita Čovo i s. Elvira Krišto. Redovničke poglavarice odlučile su u skoroj budućnosti održati seminare za provincijalne tajnice i ekonome, te za samostanske i provincijske poglavarice.

SINODSKO ZASJEDANJE U ĐAKOVU

Nakon trogodišnjih priprema, u Đakovu je u nedjelju 15. listopada započelo, a u srijedu 18. listopada je zaključeno prvo sinodsko zasjedanje Druge biskupijske sinode Đakovačke i srijemske biskupije, koje je bilo posvećeno evangelizaciji. Biskup mons. Marin Srakić tom prigodom se obratio govorom u kojem je sažeo radove trodnevnoga zasjedanja. "Doista smo osjetili da u Crkvi djeluje Duh Božji i da je Sinoda snažno vrijeme života naše Crkve, da je to događaj od značajne važnosti za cijelu našu đakovačku i srijemsku Crkvu." U tijeku Sinode, nastavio je biskup Srakić, propitkivani su pastoralni izazovi i načini suočavanja s njima. "Trudili smo se biti skup svjedoka i navjestitelja evanđelja, doživjevši sebe kao Crkvu uronjenu u povijest, ukorijenjenu u sadašnjem vremenu i prostoru, koja se želi osposobiti da može dati uvjerljivije odgovore ljudima našega vremena. Prijedlozi što ste ih izrekli plod su uzajamnog osluškivanja i zajedništva za pozornu konkretnost u zahtjevima i projektima. Pred nama je da ih doreknemo i zajedno sa zaključcima iz drugih zasjedanja da budu konkretni pastoralni program. Za mene je to velika obveza, ali s povjerenjem u Duha Svetoga i u spremnosti angažirati se, ne doživljavam je kao nepodnosivi teret", rekao je, između ostalog, biskup Srakić.

BISKUPI PROTIV ABORTIVNE PILULE

Njemačka biskupska konferencija pozdravila je nedavno najavljeni prestanak raspačavanja tzv. "pilule za dan kasnije" - abortivne pilule Mifegyne, poznate i pod nazivom RU486. Tvrtka "Femagen" povući će abortivnu pilulu s tržišta zbog premalene potražnje.

Njemački su biskupi oštro kritizirali odluku Saveznog instituta kojom je u srpnju protekle godine Njemačka kao četvrta zemlja u Europi uvela slobodnu prodaju te pilule, koja izaziva pobačaj ako se popije nakon spolnog odnosa u tijeku kojega je, kako se pretpostavlja, došlo do začeća. Kölnski nadbiskup kardinal Joachim Meisner nazvao je njezinu legalizaciju "crnim danom za Njemačku". Katolička crkva više puta je upozoravala kako je slobodnom prodajom toga sredstva trudnoća proglašena bolešću, a nerođeno dijete štetnom tvari, koju lijek treba ukloniti.

>[SADRŽAJ]<