RIMSKI VIDICI

VELIKI JUBILEJ U RIMU I SVIJETU

RIMSKA JESEN

Iz Vatikana: LJUDEVIT MARAČIĆ

Ove godine prilično je iznevjerena uzrečica "ottobrate romane", koja želi istaknuti mjesec listopad kao izuzetno pogodno i lijepo vrijeme. Bilo je podjednako kišovita i vedra vremena, mijenjalo se sunce s oblacima, što su ponekad osjetili na svojoj koži i hodočasnici. Kao, npr., sudionici Jubileja obiteljî…

Treba, ipak, istaknuti da su atmosferske prilike u dosadašnjem tijeku održavanja Velikog jubileja u Rimu gotovo mazile brojne hodočasnike i turiste Vječnoga grada. Navedeni primjer, sredinom listopada, kada je brojno mnoštvo pod jakom kišom stoički izdržalo gnjev oblakâ, spada u rijetke atmosferske izuzetke ove Svete rimske godine. Onaj koji ovdje boravi cijelu godinu i izbliza prati sve veće jubilarne susrete, kao što je i potpisnik ovih redaka, zna da se triput tjedno održavaju veliki skupovi na Trgu sv. Petra, jer zbog količine nazočnih nema šanse ova slavlja stisnuti u, inače golemu, Baziliku sv. Petra. Generalne audijencije srijedom redovito prati najmanje tridesetak tisuća hodočasnika, euharistijska slavlja subotom dopodne privlače stalno bar desetak i više tisuća hodočasnika, a jubilejska slavlja nedjeljom dopodne znaju ponekad privući i pedesetak tisuća hodočasnika, ponekad i mnogo više. Trg sv. Petra kao da je i stvoren da prigrli sve to mnoštvo, koje dolazi i radi Pape, ali i radi Krista.

* * *

* Plodna rimska jesen obilježila je i mjesec listopad. Počelo je prvog dana mjeseca s kanonizacijom kineskih mučenika, kojima su pridruženi još neki blaženici. Slavlje, po sebi normalno i uobičajeno za svete godine, pobudilo je burne reakcije i žučne odgovore kineskih komunističkih vlasti i odane im patriotske katoličke polovice. Za njih je to bilo miješanje u unutarnje poslove (uh, koliko smo puta te izraze čuli u vrijeme komunističke vladavine u nas!), uzdizanje banditâ i izdajica, kako su u njihovoj domovini službeno nazvani novi kineski sveci. Uslijedile su i neke represivne mjere, koje uvijek prate takve reakcije, pa i sada papi odani kineski katolici osjećaju osvetu za ove kanonizacije.

* U povodu Velikog jubileja, na želju pape Ivana Pavla II., u središte katolicizma prenesen je kip Gospe Fatimske. Uoči blagdana Gospine krunice, 6. listopada, s velikim je oduševljenjem dočekan ovaj posjet, koji je dakako privukao izuzetan broj vjernika. Trodnevni boravak Gospe Fatimske u Vatikanu (rabimo ovaj izraz jer je kip mijenjao mjesto boravka, od Bazilike i Trga sv. Petra do kapele klauzurnih sestara karmelićanki i privatne papine kapele) posebno je podsjetio na marijanska obilježja i ove Svete godine. Vrhunac svega bio je čin posvete Mariji, koji je papa Ivan Pavao II. s okupljenim biskupima obavio na kraju euharistijskog slavlja sljedeće nedjelje. A kao da ni to nije bilo dovoljno poljskom papi, on je uvečer iznenadio svojim dolaskom na Trg sv. Petra, gdje se već nalazilo mnoštvo okupljeno na redovitu večernju molitvu. Kakva strka u Bazilici i pred njom kad su vjernici doznali da dolazi Papa!

* U početnim programima za ovu jubilarnu godinu bilo je predviđeno održavanje zasebne biskupske sinode u Rimu, ali su zbog očekivanih gužvi na vrijeme odustali od toga i prebacili na iduću godinu ovaj značajan skup crkvenih dostojanstvenika. Umjesto toga u kalendar ove Svete godine uvršten je zasebni Jubilej biskupâ, na koji je došlo oko 1.500 katoličkih biskupa, među kojima i desetak hrvatskih crkvenih dostojanstvenika. Ovom skupu prethodio je višednevni pripremni program, u kojem je istaknuto mjesto dobilo i pokorničko slavlje u Bazilici sv. Ivana Lateranskoga, gdje su biskupi imali prigodu obaviti jubilejsku ispovijed i dobiti uobičajene oproste.

* Sredinom listopada, kako je već napomenuto, održan je Jubilej obiteljî, zapravo treći Svjetski susret obiteljî s papom. Već pri programiranju Velikog jubileja u Rimu predviđalo se da će ovaj skup privući golem broj sudionika, pa je uvršten u četiri izuzetna slavlja (Jubilej radnikâ - početkom svibnja, Euharistijski kongres - krajem lipnja, Svjetski dan mladih - sredinom kolovoza, Svjetski susret obiteljî - sredinom listopada). Kao i kod svih dosadašnjih jubilejskih slavlja, susret katoličkih obitelji u Rimu pripremljen je s mnogo pažnje, a samom je slavlju prethodio tjedan dana studijske pripreme. Za vrijeme euharistijskog slavlja, u nedjelju 15. listopada, Papa je blagoslovio sakramentalni brak različitih parova sa svih kontinenata. Već spomenute obilne oborine namočile su mnogim mladenkama njihovu svadbenu odjeću, ali su im lica žarila srećom što njihov obiteljski život počinje uz blagoslov Svetog Oca. Što se tiče broja sudionika, bilo je različitih procjena, od dvjesta do pet stotina tisuća, ali bismo bili skloniji onima koji ne podliježu žaru trenutka te preuveličavaju brojke (svaka aluzija na domaće prilike posve je slučajna). Bilo nam je, pak, osobito drago u velikom mnoštvu susresti i domaće ljude, među kojima smo imali prilike prepoznati i isusovca Tončija Trstenjaka, koji se uz rad na tv-medijima bavi i apostolatom obitelji.

* Za razliku od Jubileja obiteljî, tjedan dana kasnije održani Svjetski misijski dan protekao je pod vedrim nebom, a blago jesensko sunce milovalo je brojne sudionike, za koje se procjena broja kretala svakako ispod one iz prethodne nedjelje. Bogati program prethodio je slavlju na Trgu sv. Petra, u kojemu su sudjelovali katolici iz raznih misijskih zemalja, u svojim neobično živopisnim opremama i s privlačnim pjesmama i pokretima. Čak je i državna talijanska televizija, koja inače korektno prenosi svaki veći jubilejski skup, ovaj put uključila svoje kamere mnogo prije samoga početka euharistijskog slavlja, kako bi i talijanski gledatelji izvan Rima imali priliku upoznati bogatstvo običajâ i ljepotu folklora narodâ koji prihvaćaju kršćanstvo. I ovomu jubilejskom skupu prethodio je Svjetski misiološko-misijski kongres, na kojemu se izvijestilo i raspravljalo o brojnim problemima koje Crkva susreće danas u evangelizaciji dalekih naroda.

* * *

Tijekom mjeseca listopada održano je mnogo biskupijskih hodočašća iz Italije, koja uvijek brojem sudionika i temperamentnim ponašanjem privlače osobitu pažnju. Posebno su naglašena njihova sudjelovanja krajem tjedna. Uz ova talijanska hodočašća, koja svojom masovnošću predstavljaju i dodatne teškoće ispovjednicima na talijanskom jeziku, posebno su zapažena nacionalna hodočašća, posebno ona iz europskih zemalja, koja redovito dovode u Rim od dvije do pet tisuća hodočasnika. Tako smo u proteklom mjesecu zapamtili hodočasnike iz Madžarske (oko 4.000), Slovenije (oko 3.000) i Rumunjske (ovaj put su bili grkokatolici). Slavili su svoja euharistijska slavlja u Bazilici sv. Petra, a papa Ivan Pavao II. na kraju mise pozdravljao bi ih na njihovim jezicima i održao pobudni govor.

Dakako, mnogi ovdje postavljaju pitanja kada će se u Rimu pojaviti i hrvatsko nacionalno hodočašće. U nedostatku pravog odgovora, spominjemo biskupijska hodočašća iz hrvatskih crkvenih pokrajina, kojih je tijekom godine bilo više (neslužbeno doznajemo da je dosad samo kroz hrvatsku crkvu sv. Jeronima tijekom Velikog jubileja prošlo preko 10.000 hodočasnika). Ipak ostaje dojam da bi jedno svenarodno hodočašće više zadovoljilo, ne samo strane znatiželjnike, nego i hrvatske vjernike u Rimu.

Spomenutim skupovima Svete godine završavaju u Rimu programirana slavlja predviđena za masovnije skupove. To, dakako, ne znači da do kraja Velikog jubileja neće biti brojnijeg okupljanja. Želi se samo istaknuti da do Božića, odnosno do Bogojavljenja, kada završava Sveta godina Velikog jubileja, kalendar predviđa samo, rekli bismo, specijalizirana slavlja, kao što je okupljanje sportaša na rimskom Olimpijskom stadionu, gdje nakon Papine mise slijedi atraktivan sportski program, potom dolazi Jubilej vladinih i parlamentarnih zastupnika, Skup vojnih i policijskih predstavnika, Jubilej filmskih i kazališnih djelatnika… Kao unutarcrkveni događaj još neispunjenoga kalendara valja spomenuti Svjetski kongres apostolata laika i njihov jubilej krajem studenoga, a ne treba zaboraviti ni Dan zahvale za stvorena dobra, 12. studenoga, kada se očekuje sudjelovanje seoskog puka.

* * *

Jubilej tako neizbježno žuri k svojem završetku. Još je prerano donijeti neke određenije zaključke, ali se svaki dobronamjernik sigurno može složiti da je, osim broja, koji doista nadmašuje svaka predviđanja, kvalitet onaj koji ohrabruje. O tome najbolje svjedoče iskrene ispovijedi i opsežne pripreme određenih slavlja u zemljama i mjestima polaska, a također i dobro pripremljeni studijski skupovi u Rimu, koji redovito svakoga tjedna prethode određenom slavlju, čime popularizam koji prati i ovu Svetu godinu dobiva i stručno-studijsku legitimaciju, teoretske poticaje za nova razdoblja u novom tisućljeću. Plodna rimska jesen jamči Crkvi da neće utonuti u tvrdi zimski san.

HRVATSKI ODJECI U RIMU

* Dosadašnji veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici, prof. Marijan Šunjić, krajem listopada napušta ovo mjesto. Zbog toga je 7. listopada protokolarno posjetio Svetu Stolicu i tom ga je prigodom primio papa Ivan Pavao II. Desetak dana kasnije, 18. listopada, veleposlanik Šunjić primio je visoko odlikovanje Velikog križa Pija IX., kojim papa odaje posebno priznanje diplomatskim predstavnicima za njihov rad i zalaganje.

* U trenutku pisanja ovih redaka još nije poznato ime novoga veleposlanika Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. Ovdje se spominju različita imena kandidata, ali ozbiljnost lista za koji pišemo traži da se prednost dadne službenim informacijama, a ne mogućim nagađanjima.

* Na Jubileju biskupâ, održanom u prvom tjednu listopada, sudjelovalo je desetak hrvatskih (nad)biskupa. Predstavljali su Katoličku crkvu u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Bila je zapažena nazočnost sarajevskog nadbiskupa kardinala Puljića i zagrebačkog nadbiskupa Bozanića, kojima su se pridružili još neki crkveni dostojanstvenici iz ovih dviju država.

* U nedjelju 8. listopada navečer, u nazočnosti hrvatskih biskupa koji su za Jubilej biskupâ došli u Rim, Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu službeno je otvorio jubilejsko slavlje stote obljetnice osnutka i djelovanja. Za vrijeme mise, koju je predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, pročitana je i poznata bula "Slavorum gentes", kojom papa Lav XIII. u kolovozu 1901. ustanovljuje Hrvatski papinski zavod sv. Jeronima u Rimu za školovanje i specijalizaciju hrvatskoga klera.

* U utorak 10. listopada Zadarska nadbiskupija, predstavljena s preko 700 vjernika i više desetaka svećenika, pod vodstvom nadbiskupa Ivana Prenđe i umirovljenoga nadbiskupa Marijana Oblaka, obavila je svoje jubilejsko hodočašće. U podne toga dana na oltaru Katedre rimske Bazilike sv. Petra zadarski su hodočasnici slavili misu na hrvatskom jeziku, a prethodno su obavili sve pripreme za stjecanje jubilejskih oprosta. Pod svodovima Bazilike sv. Petra odjekivale su hrvatska pjesma i domaća riječ.

* Poznati Collegium pro musica sacra, pod vodstvom prof. Cecilije Pleša, počevši od subote 21. listopada, provelo je pet dana u jubilejskom hodočašću Vječnomu gradu. Oko pedeset domaćih glazbenika ovoga cijenjenoga crkvenog zbora održalo je tom prigodom i nekoliko uspješnih koncerata, posebno u nedjelju navečer 22. listopada, u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima.

>[SADRŽAJ]<