ZRCALO VREMENA: Novo vodstvo; Hrv. Caritas; F. Tuđman

VERITAS - br. 1/2000.

ZRCALO VREMENA

IZABRANO NOVO VODSTVO EUROPSKOG REDOVNIŠTVA
(poruka javnosti — medijima)

Dubrovnik je bio prekrasni domaćin u kojemu je od 6. do 11. prosinca 1999. održana 9. Opća skupština Unije europskih konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (UCESM). Na zasjedanju je bilo prisutno 38 nacionalnih konferencija, iz 23 europske zemlje, počevši od Norveške na sjeveru, do Grčke na jugu, te od Ukrajine na istoku, do Irske na zapadu, a redovnice i redovnici iz velikog broja međunarodnih redovničkih zajednica sastali su se da bi raspravljali o svojoj ulozi u aktualnoj zadaći oko ujedinjenja i razvoja Europe, za dobrobit svih, približavajući se novom tisućljeću. Ohrabreni predstavnikom iz Vatikana, o. Euzebijem Hernandezom i biskupom Luc de Hovreom, redovnici i redovnice koji su sudjelovali na skupštini istraživali su načine na koje bi mogli doprinijeti životu i duhu Europe.

Održavanjem skupštine u Hrvatskoj stvoreno je ozračje u kojem su odluke bile donesene u kontekstu Države koja nastoji izgraditi svoj život i ekonomiju poslije svih boli i trpljenja proživljenih devedesetih godina. Skupština je bila obogaćena i bliskim kontaktom s lokalnim stanovništvom, dijeleći njihov način života, te s delegatima iz Hrvatske.

Ključno predavanje, koje je održao o. Arens, OFM, njemački teolog, izazvalo je sudionike skupštine da usredotoče svoj pogled na Boga, spuštajući se do realnosti ljudskih nada, strahova i snova. Baš kao što je sv. Franjo u 13. stoljeću čuo glas s križa koji mu je govorio, tako Crkva i redovnici danas moraju dopustiti križevima Europe da na konkretan način progovore i njima, ako već žele svim narodima Europe svjedočiti novi život i jedinstvo.

Izabravši novoga predsjednika, o. Jesusa Lecea iz Španjolske, i potpredsjednika, o. Jakaba Varnai iz Mađarske, Skupština je usuglasila svoju viziju za nekoliko idućih godina. Taj proces ima za cilj privući zajedno izvore i snage ove jedinstvene skupine, da bi njihova zajednička energija mogla biti stavljena u službu svih u Europi koji su zaduženi osnažiti naše zajedničke veze. Skupština je sebi zadala dva osobiti zadatka: raditi na ojačavanju veza između Istoka i Zapada u Crkvi u Europi; produbiti vlastiti duhovni cilj, kako bi se pokrenuli skupine i pojedince koji su u opasnosti da ostanu na marginama novog razvoja.

HRVATSKI CARITAS POZVAO NA POMOĆ VENEZUELI

Hrvatski Caritas nedavno je svim župama i župnim Caritasima u Hrvatskoj uputio "Poziv za pomoć nastradalima u Venezueli". Poziv je potpisao predsjednik Hrvatskog Caritasa, zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.

"U ime Hrvatske biskupske konferencije obraćam se vama s pozivom za pomoć našoj teško ugroženoj braći u državi Venezueli, u Južnoj Americi. Proteklih dana gledali smo na televizijskim ekranima učinak katastrofalnih poplava i neviđenih bujica blata koje su sve nosile pred muljem. Nikada zapravo nećemo znati koliko je ljudi zatrpano. Više desetaka tisuća ostalo je bez kuća i bez ikakvih sredstava za život.

Kad imamo na umu da je sve to pogodilo zemlju koja se bori s teškim gospodarskim teškoćama, onda je posve jasno kako je velika nevolja pogodila tu našu ljudsku braću. Dok ovih dana slavimo Božić u svojim obiteljima, u radosti i miru, sjetimo se tih ljudi u njihovim mukama. U dvjema prošlim akcijama, za ugrožene na Kosovu i u Turskoj, pokazali ste veliku solidarnost svojim doprinosima. Molimo vas da se i u ovoj akciji ‘za pogođene katastrofom u Venezueli’ uključite svojom pomoći", stoji u pismu nadbiskupa Prenđe.

Novac se može uplatiti na žiro račun ZAP Zagreb 30105-672-224 i na devizni račun 703002-82800-359378-1081 kod Zagrebačke banke.

U SPOMEN: PREDSJEDNIK FRANJO TUĐMAN (1922-1999)

Republika Hrvatska se 13. prosinca dostojanstveno oprostila od svoga prvog predsjednika. Franjo Tuđman rođen je 1922. godine u Velikom Trgovišću, a preminuo je 10. prosinca u Zagrebu, nakon četrdesetdnevnog liječenja. Tijelo utemeljitelja Države položeno je u novu grobnicu, iza crkve Krista Kralja na zagrebačkom Mirogoju. Pogrebne obrede predvodio je mons. Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK, u prisutnosti svih biskupa iz Hrvatske i iz BiH.

Na posljednji ga je počinak ispratila čitava Domovina, predstavnici iseljene Hrvatske i Hrvati iz BiH. Narod, kojemu je on bio devet godina na čelu, divio mu se, poštivao ga i volio, ali ga je često i osporavao i kudio.

Između brojnih izraza sućuti, upućenih obitelji Tuđman i hrvatskom narodu, izdvajamo brzojav Svetog Oca, u kojemu Papa ističe da suosjeća s vladom i s cijelim narodom, moleći Gospodina da pokojnom Predsjedniku udijeli vječni mir i sreću. To isto molili su brojni vjernici u Domovini i u inozemstvu, okupljeni na misama zadušnicama, koje su služene u gotovo svim crkvama. Glavnu misu zadušnicu, odmah nakon pokopa, u zagrebačkoj je katedrali predvodio kard. Franjo Kuharić, koga je Papa tom prigodom imenovao svojim posebnim izaslanikom.

Proći će dosta vremena dok se mogne trijezno i s nužnom povijesnom distancom progovoriti o partijskoj, vojničkoj, političkoj, kulturnoj, povijesnoj, pa i vjerskoj, ulozi koju je predsjednik Tuđman odigrao u vremenu koje je prethodilo stvaranju Republike Hrvatske, odnosno u cijelom procesu razvoja mlade Države.

>[SADRŽAJ]<